Listopad 2011

Početkom mjeseca, u ranim večernjim satima nebom još dominiraju zvijezde ljetnog neba, no na istoku polako počinju izlaziti i zvijezde jesenskog neba koje će ih do kraja mjeseca zamijeniti. Najuočljivije zviježđe je Pegaz, mitski leteći konj. Zviježđe prikazuje samo prednju polovicu konja. Tijelo mu predstavlja veliki četverokut, kojeg ne sačinjavaju jako sjajne zvijezde, ali kako nema sjajnijih zvijezda u blizini može ga se lako uočiti. U zviježđu Pegaz nalazi se lijepi kuglasti skup M15 kojeg možemo vidjeti i dalakozorom, no ljepši je kada ga se gleda teleskopom.

Pokraj Pegaza nalazi se zviježđe Andromeda. Najsjajnija zvijezda Andromede jedna je od vrhova Pegazovog četverokuta. Unutar zviježđa Andromeda nalazi se naša susjedna galaksija, M31 ili Andromedina galaksija. Udaljena 2,3 milijuna svjetlosnih godina, galaksija je i najudaljeniji objekt vidljiv golim okom (gladano s vrlo mračnog mjesta). Jedna od zanimljivosti zviježđa Andromeda je i zvijezda Almaak (γ Andromede), gledana golim okom vidi se kao jedna zvijezda, ali ako ju gledamo teleskopom uočit ćemo narančasto – plavi par zvijezda.

Kasnije, tijekom večeri izlaze takozvana vodena zviježđa Vodenjak, Ribe, Kit i Južna riba. Vodenjak je zviježđe koje sačinjavaju zvijezde slabijeg sjaja te je neuočljivo, poglavito jer se i nalazi na dijelu neba na kojem imamo jako svjetlosno onečišćenje. Od objekata vidljivih u tom zviježđu zanimljiva je planetarna maglica oznake NGC 7009, nazvana maglica Saturn jer, gledajući većim teleskopom, ima oblik planeta Saturna s prstenovima. Manji teleskopi prikazuju mali, blijedi disk prividne veličine Saturnovog diska. Još jedan objekt zviježđa Vodenjak je kuglasti skup M2, vidljiv i dalakozorom, no zvijezde skupa mogu se razlučiti ukoliko skup pogledamo kroz teleskop. Planet Neptun nalazi se unutar granica zviježđa Vodenjak, a planet Uran se nalazi u zviježđu Ribe. Planeti Uran i Neptun nisu dovoljno sjajni da bi se vidjeli golim okom, a kroz teleskop izgledaju kao plavkasti kružići slični zvijezdama, samo manjeg sjaja. Zviježđe Kit sadrži zvijezdu Mira. Mira je varijabilna zvijezda s ciklusom od 11 mjeseci. Kada je najsjajnija ima magntudu 3 ili čak i 2, no magnituda joj padne i do 10 za vrijeme minimuma. Mira je otkrivena kao varijabilna zvijezda 1596. godine i predstavnica je dugo-periodičnih varijabilnih zvijezda.

Na istoku, zajedno s vodenim zviježđima izlazi i planet Jupiter. Uočljiv golim okom, planet Jupiter dominira jugoistočnim nebom i vidi se kako cijelu noć putuje nebom prema zapadu. Dalekozorom se mogu uočiti i njegovi najveći sateliti, no teleskopom se mogu vidjeti i pojasevi na površini planeta kao i velika crvena pjega.

 U ranim jutarnjim satima na istočnoj strani neba, u blizini zviježđa Lav možemo uočiti i crvenkasti planet Mars.

Mjesečeve mjene:

• prva četvrt - 04.10.
• uštap - 12.10.
• zadnja četvrt - 20.10.
• mlađak - 26.10.

Aktivni meteorski rojevi:

• Orionidi, s vrhuncem u noći 21./22.10.

Važnije pojave:

• 13.10. - Mjesec pokraj Jupitera
• 15.10. - Mjesec pokraj Plejada
• 21.10. - Mjesec pokraj Marsa
• 29.10. - Jupiter u opoziciji

Povijesni događaji:

• 04.10.1957. - lansiran Sputnik 1
• 06.10.1995. - otkriven prvi ekstrasolarni planet
• 10.10.1846. - otkriven prvi Neptunov satelit, Triton
• 11.10.1968. - lansiran Apollo 7
• 22.10.1975. - prve slike površine Venere

Napisala: Martina