Izbornik
Ostali članci
Predavanja
29.10
20.30h
Život na Zemlji: doba paleozoika
Predaje: Vanesa
Društvo zadržava pravo promjene predavanja

Prijava vatrene kugle Mjesečni pregled neba Zanimljivosti Astrofotografija Almanah
Pratite nas:
Facebook subscribe logo Twitter subscribe logo Google+ subscribe logo RSS subscribe logo

Sponzori
Grad Rijeka
Primorsko-goranska Županija

Listopad 2020.

Show original picture Listopad 2012.

Početkom mjeseca u ranim večernjim satima nebom još dominiraju zvijezde ljetnog neba, no na istoku polako počinju izlaziti i zvijezde jesenskog neba koje će ih zamijeniti do kraja mjeseca. Najuočljivije zviježđe je Pegaz, mitski leteći konj. Zviježđe prikazuje samo prednju polovicu konja. Tijelo mu predstavlja veliki četverokut koji ne sačinjavaju jako sjajne zvijezde, ali kako nema sjajnijih zvijezda u blizini može ga se lako uočiti. U zviježđu Pegaz nalazi se lijepi kuglasti skup M15 koji možemo vidjeti i dalekozorom, no ljepši je kada ga se gleda teleskopom.

Pokraj Pegaza nalazi se zviježđe Andromede. Najsjajnija zvijezda Andromede jedna je od vrhova Pegazovog četverokuta. Unutar zviježđa Andromeda nalazi se naša susjedna galaksija, M31 ili Andromedina galaksija. Udaljena 2,3 milijuna svjetlosnih godina, to je ujedno najudaljeniji objekt vidljiv golim okom (gladano s vrlo mračnog mjesta). Jedna od zanimljivosti zviježđa Andromeda je i zvijezda Almaak (γ Andromede): gledana golim okom vidi se kao jedna zvijezda, ali ako ju gledamo teleskopom uočit ćemo par zvijezda narančaste i plave boje.

Kasnije tijekom večeri izlaze takozvana vodena zviježđa: Vodenjak, Ribe, Kit i Južna Riba. Vodenjak je zviježđe koje sačinjavaju zvijezde slabijeg sjaja te je prilično neuočljivo. Od objekata vidljivih u tom zviježđu zanimljiva je planetarna maglica oznake NGC 7009, nazvana maglica Saturn jer, gledajući većim teleskopom, ima oblik koji podsjeća na planet Saturn i njegove prstenove. Manji teleskopi prikazuju mali blijedi disk prividne veličine Saturnovog diska. Još jedan objekt zviježđa Vodenjak je kuglasti skup M2, vidljiv i dalakozorom, no zvijezde skupa mogu se razlučiti samo ako skup pogledamo kroz teleskop. Zviježđe Kit sadrži zvijezdu Mira. To je promjenljiva zvijezda s ciklusom od jedanaest mjeseci. Kada je najsjajnija ima magnitudu 3 ili čak i 2, no magnituda joj padne i do 10 za vrijeme minimuma. Mira je otkrivena kao promjenljiva zvijezda još 1596. godine i predstavnica je dugoperiodičnih promjenljivih zvijezda.

Planeti:

  • Merkur – nije vidljiv zbog prividne blizine Suncu
  • Venera – vidljiva u zoru prije izlaska Sunca na istočnom dijelu neba
  • Mars – vidljiv tijekom cijele noći
  • Jupiter – vidljiv u prvoj polovici noći na jugozapadnom dijelu neba
  • Saturn – vidljiv u prvoj polovici noći na jugozapadnom dijelu neba

Mjesečeve mijene:

  • uštap – 01.10.
  • zadnja četvrt – 10.10.
  • mlađak – 16.10.
  • prva četvrt – 23.10.
  • uštap - 31.10.

Aktivni meteorski rojevi:

  • Drakonidi, maksimum u noći 08./09.10.
  • Orionidi, maksimum u noći 21./22.10.

Važnije pojave:

  • 02.10. - Mjesec pokraj Marsa (večernje nebo)
  • 13.10. - Mars u opoziciji
  • 14.10. - Mjesec pokraj Venere (jutarnje nebo)
  • 22.10. - Mjesec pokraj Jupitera i Saturna (večernje nebo)
  • 25.10. - Završava ljetno računanje vremena: u 3 sata se kazaljke pomiču na 2 sata
  • 29.10. - Mjesec pokraj Marsa (večernje nebo)

Povijesni događaji:

  • 04.10.1957. - lansiran Sputnik 1
  • 06.10.1995. - otkriven prvi ekstrasolarni planet
  • 06.10.1959. - lansirana Luna 3
  • 07.10.1885. – rodio se Niels Bohr, danski fizičar
  • 08.10.1873. – rodio se Ejnar Hertzsprung, danski astronom
  • 10.10.1846. - otkriven prvi Neptunov satelit, Triton
  • 11.10.1968. - lansiran Apollo 7
  • 15.10.1997. – lansirana letjelica Cassini-Huygens
  • 18.10.1959. – Luna 3 poslala na Zemlju prve fotografije skrivene strane Mjeseca
  • 22.10.1975. - snimljene prve fotografije površine Venere
  • 24.10.1851. – otkriveni Uranovi sateliti Ariel i Umbriel