Izbornik
Ostali članci
Predavanja
18.07
21.30h
Astronomija u doba renesanse
Predaje: Vanesa
25.07
21.30h
Utrka do Mjeseca
Predaje: Dinko
01.08
21.00h
Astronomija u novo doba
Predaje: Vanesa
08.08
21.00h
Meteori - nebeske krijesnice
Predaje: Ivica
Društvo zadržava pravo promjene predavanja

Prijava vatrene kugle Mjesečni pregled neba Zanimljivosti Astrofotografija Almanah
Pratite nas:
Facebook subscribe logo Twitter subscribe logo Google+ subscribe logo RSS subscribe logo

Sponzori
Grad Rijeka
Primorsko-goranska Županija

Srpanj 2019.

Show original picture Večernje nebo - srpanj

U ovom mjesečnom pregledu osvrnut ćemo se na ljetna zviježđa zodijaka. Najuočljivija zvijezda na južnom dijelu neba je crveno-narančasti Antares. Budući da se nalazi vrlo blizu ekliptike (dijelu neba po kojem prividno putuju planeti) može se dogoditi i prolazak Marsa pokraj Antaresa, odnosno Antares i Mars mogu biti u konjunkciji. Tada možemo vidjeti kako su ta dva nebeska objekta slične boje (kada je u opoziciji, Mars je dosta sjajniji). Ime Antares znači Marsov protivnik (rimski Mars = grčki Ares), jer su stari narodi posvjedočili jednoj takvoj konjunkciji. Antares je najsjajnija zvijezda zviježđa Škorpion i predstavlja njegovo srce. Škorpion, koji se nalazi ispod zviježđa Zmijonosca, ne izdiže se visoko iznad horizonta te ga je teško vidjeti u cijelosti. U bližoj okolici Antaresa nalazi se kuglasti skup M4. Lako ga je pronaći jer je u istom vidnom polju i sam Antares ako promatramo dalekozorom. Pri dobrim promatračkim uvjetima, teleskopom je moguće vidjeti teksturu skupa i razlučiti poneku zvijezdu. Udaljen je samo 7.200 svj. g. od Zemlje što ga čini jednim od bližih kuglastih skupova. U gornjem dijelu Škorpiona nalazi se još jedan kuglasti skup, M80, koji je nešto manji od prethodno spomenutog. Zbog svoje veličine izgleda više poput mutne zvijezde nego kao skup, što znači da je teško razlučiti čak i jednu zvijezdu skupa. Zbog svoje pozicije na Mliječnoj stazi, Škorpion je bogat i otvorenim skupovima zvijezda. Najljepši među brojnima je svakako M6 ili skup Leptir koji se ponekad može vidjeti i bez optičkih pomagala. Gledajući dalekozorom, pokazuje svu svoju ljepotu i moguće ga je razlučiti u pojedine zvijezde koje su raspoređene u oblik leptira raširenih krila. U blizini nalazi se i M7, još jedan prekrasan otvoreni skup. Otkrio ga je Ptolomej te se često naziva i Ptolomejev skup. Gledajući dalakozorom vidimo stotinjak, pa čak i dvjestotinjak zvijezda pri dobrim promatračkim uvjetima.

Show big picture Show original picture Čajnik sa žličicom

Krećući se prema istoku dolazimo do Strijelca. Gledajući prema Strijelcu gledamo u pravcu središta naše galaksije, i zato se ovaj gušći dio Mliječne staze nazire lakše od ostatka. Zviježđe oblikom podsjeća na čajnik sa žličicom i stoga je lako uočljivo na ljetnom nebu. Zviježđe Strijelca bogato je otvorenim skupovima i maglicama. Mnogo lijepih objekata možemo vidjeti i ako samo uperimo dalekozor u tom pravcu, svaki kutak je ljepši od drugog. No maglicu M8 moramo posebno spomenuti kako ju ne bismo preskočili. To je maglica Laguna. Pokraj samog središta maglice nalazi se otvoreni skup NGC 6530. Pogledom kroz dalekozor čini se kako maglica obavija zvijezde skupa, dok pogled kroz teleskop pokazuje kako se isprepliću tamniji i svjetliji dijelovi maglice, a vidljiva je čak i bez pomagala. Važno je spomenuti i maglicu Trifid, odnosno M20. Nalazi se sjevernije od M8 i pokriva znatno manji dio neba. Pravu ljepotu ove maglice neće dočarati niti dalekozor niti teleskop već nam je potreban fotoaparat. Sve maglice pokazuju svoje detalje tek na fotografijama duljih ekspozicija i tek tada se mogu vidjeti sve one boje koje naše oko po mraku ne može vidjeti. Kuglasti skup M22 možemo lako pronaći jer se nalazi malo istočnije od vrha čajnika. Vrlo je sjajan, odnosno treći je najsjajniji kuglasti skup na cijeloj nebeskoj sferi. Veličina mrljice koju možemo vidjeti ovisi o promatračkim uvjetima. Ponekad ga je moguće vidjeti i bez pomagala kao mutnu zvijezdu.

Sa zapadne strane Škorpiona nalazi se zviježđe Vaga. Zvijezde koje sada čine Vagu nekada su pripadale Škorpionu i to je očito iz njihovih imena. Prilikom formiranja novih granica zviježđa, Škorpionove štipalice dogovorno su "skraćene", no imena zvijezda se nisu promijenila. Zvijezda Alfa Vage naziva se Zubenelgenubi što znači južna štipaljka, dok se Beta Vage naziva Zubeneschamali što znači sjeverna štipaljka.

Planeti:

  • Merkur – početkom mjeseca vidljiv kratko nakon zalaska Sunca
  • Venera – nije vidljiva zbog blizine Suncu
  • Mars – nije vidljiv zbog blizine Suncu
  • Jupiter – vidljiv tijekom cijele noći
  • Saturn – 9. srpnja u opoziciji, vidljiv tijekom cijele noći

Mjesečeve mijene:

  • mlađak – 02.07.
  • prva četvrt – 09.07.
  • uštap – 16.07.
  • posljednja četvrt - 25.07.

Važnije pojave:

  • 02.07. - potpuna pomrčina Sunca (nije vidljiva iz naših krajeva)
  • 05.07. - Zemlja u afelu (točka u kojoj je Zemlja najudaljenija od Sunca)
  • 13.07. - Mjesec pokraj Jupitera
  • 15.07. - Mjesec pokraj Saturna
  • 16.07. - djelomična pomrčina Mjeseca (vidljiva iz naših krajeva)
  • 25.07. - Mjesec pokraj Urana

Aktivni meteorski rojevi:

  • Južni Delta Akvaridi, maksimum u noći 29.07.

Povijesni događaji:

  • 04.07.1054. – zabilježena eksplozija supernove – danas je ostatak poznat pod nazivom maglica Rakovica
  • 04.07.1997. – letjelica Mars Pathfinder sletjela na Mars
  • 10.07.1962. – lansiran prvi privatni satelit – Telstar
  • 14.07.1965. – američka letjelica Mariner 4 proletjela pokraj Marsa i poslala prve fotografije tog planeta
  • 16.07.1994. – komet Shoemaker-Levy 9 udario u Jupiter
  • 20.07.1976. – letjelica Viking 1 sletjela na Mars i poslala prve fotografije površine
  • 20.07.1969. – prvi ljudi sletjeli na Mjesec
  • 21.07.1969. – prvi ljudi hodali po Mjesecu
  • 24.07.1950. – lansirana raketa Bumper 8, prva raketa lansirana iz Cape Canaverala
  • 28.07.1851. - prva fotografija potpune pomrčine Sunca
  • 29.07.1958. – osnovana NASA