Izbornik
Ostali članci
Predavanja
16.07
21.30h
Osvajanje Mjeseca
Predaje: Dinko
23.07
21.30h
Je li moguć život na Marsu?
Predaje: Dinko
23.07
22.00h
MARS Party
Predaju: Vanesa i Dinko
30.07
21.30h
Potraga za ekstrasolarnim planetima
Predaje: Vanesa
Društvo zadržava pravo promjene predavanja

Prijava vatrene kugle Mjesečni pregled neba Zanimljivosti Astrofotografija Almanah
Pratite nas:
Facebook subscribe logo Twitter subscribe logo Google+ subscribe logo RSS subscribe logo

Sponzori
Grad Rijeka
Primorsko-goranska Županija

Svibanj 2020.

Na istočnom proljetnom nebu lako je uočiti zviježđe Volar koje je deltoidnog oblika. Arktur, najsjajnija zvijezda u Volaru, narančaste je boje i jako se ističe na tom dijelu noćnog neba. Jedna je od bližih zvijezda, na udaljenosti od oko 37 svjetlosnih godina. Oko sto puta je svjetlija od Sunca i 25 puta većeg promjera, i iz tih informacija možemo zaključiti kako Arktur pripada skupini crvenih divova.

Show original picture večernje nebo - svibanj

Lovački psi jedno su malo zviježđe bez puno sjajnih zvijezda koje je imenovao i opisao poljski astronom Johannes Hevelius. Najsjajnija zvijezda nazvana je Karlovo srce, odnosno Cor Caroli, u čast engleskog kralja Karla I. Cor Caroli lijepa je dvojna zvijezda čije su komponente dovoljno razmaknute i lako vidljive teleskopom. Obje su zvijezde plave boje, no vidi se značajna razlika u sjaju. Na području ovog malog zviježđa nalazi se nekoliko lijepih galaksija od kojih je najpoznatija Whirlpool galaksija ili M51. Pri idealnim uvjetima ta spiralna galaksija vidljiva je čak i dalekozorom, no sve što vidimo samo je mrljica koja je zapravo središnji, najsjajniji dio galaksije i ovalnog je oblika. U okolici se nalazi i prekrasan kuglasti skup zvijezda - M3. Dalekozorom vidimo mrljicu, no pogledom kroz teleskop možemo razlučiti i pokoju zvijezdu skupa.

Između Volara i Lovačkih pasa smjestilo se zviježđe Berenikina kosa. Za vedre noći pogledom na to područe neba vidljivo je mnogo sitnih zvijezda koje čine jedan otvoreni skup. Skup se proteže na velikom području zviježđa i naziva se Melotte 111 te je vidljiv golim okom, bez ikakvih optičkih pomagala. Kuglasti skup M53 još je jedan bogati skup zvijezda i nama najudaljeniji kuglasti skup, čija svjetlot do nas putuje gotovo 58.000 godina. Područje koje pokriva zviježđe Berenikina kosa bogato je galaksijama koje pripadaju velikom Virgo skupu. Dalekozorom možemo vidjeti veliki broj svijetlih mrljica koje se razlikuju od zvijezda svojim mutnijim sjajem i koje se isplati pogledati. Ako se sada prebacimo na drugu stranu Volara dolazimo do zviježđa Sjeverna kruna koje i izgledom podsjeća na krunu. Najsjajnija zvijezda, Gemma, dragulj je Sjeverne krune.

Zviježđe Djevica jedno je od najvećih zviježđa noćnog neba. Najsjajnija zvijezda zviježđa je Spica, plavkasta zvijezda visoke površinske temperature i 2000 puta sjajnija od Sunca. Zvijezda Porrima je lijepa dvojna zvijezda. Orbitalni period tih dviju zvijezda iznosi 169 godina i sada su dovoljno udaljene te se mogu razlučiti pogledom kroz teleskop. Kao i područje zviježđa Berenikina kosa, i ovo je bogato galaksijama. Sve su presitne i preslabog sjaja za kvalitetnije promatranje dalekozorom, no ako pogledamo vidjet ćemo razlike u izgledu između zvijezda i galaksija. Najveća od galaksija u ovom području naziva se M87 i to je velika eliptična galaksija koja se nalazi u središtu Virgo skupa. Još jedna galaksija zanimljivog izgleda nalazi se na području zviježđa Djevica, a to je M104 ili Sombrero galaksija. Spiralna galaksija gledana s bočne strane sjajni je objekt, no za promatranje su potrebni idealni promatrački uvjeti. Gledajući teleskopom moguće je razlučiti dvije svjetlije pruge razdvojene tanjom, tamnijom prugom koju čine oblaci plina i prašine.

Tema prošlog mjesečnog pregleda bio je Veliki medvjed, a ovaj mjesec spomenuli smo Volara i njegovu najsjajniju zvijezdu Arktura te Djevicu i najsjajniju zvijezdu Spiku. Zanimljivo je da nam rep Velikog medvjeda pomaže u pronalaženju tih dvaju zviježđa: kada bismo nastavili liniju u smjeru repa Velikog medvjeda najprije bismo došli do narančastog Arktura, a dalje stižemo i do plavkaste Spice.

Veliki medvjed pointer

Planeti:

  • Merkur – krajem mjeseca vidljiv na zapadnom dijelu neba, kratko nakon zalaska Sunca
  • Venera – veći dio mjeseca vidljiva na zapadnom dijelu neba nakon zalaska Sunca; krajem mjeseca prividno vrlo blizu Suncu
  • Mars – vidljiv dva do tri sata prije izlaska Sunca na jugoistočnom dijelu neba
  • Jupiter – vidljiv u drugoj polovici noći na jugoistoku/jugu
  • Saturn – vidljiv u drugoj polovici noći na jugoistoku/jugu

Mjesečeve mijene:

  • uštap - 07.05.
  • posljednja četvrt – 14.05.
  • mlađak – 22.05.
  • prva četvrt – 30.05.

Važnije pojave:

  • 12.05. - Mjesec pokraj Jupitera (jutarnje nebo)
  • 13.05. - Mjesec pokraj Saturna (jutarnje nebo)
  • 15.05. - Mjesec pokraj Marsa (jutarnje nebo)
  • 22.05. - Venera pokraj Merkura (večernje nebo)
  • 24.05. - Mjesec pokraj Merkura i Venere (večernje nebo)

Aktivni meteorski rojevi:

  • Eta Akvaridi – maksimum u noći 05.05.

Povijesni događaji:

  • 01.05.1949. - Gerard Kuiper otkrio Neptunov satelit Nereid
  • 05.05.1961. – Alan Shepard postaje prvi Amerikanac u svemiru
  • 15.05.1713. – rodio se Nicolas Louis da Lacaille, francuski astronom
  • 24.05.1543. – umro Nikola Kopernik
  • 25.05.2008. – Phoenix Mars Lander uspješno se spustio na sjeverni pol Marsa