Studeni 2011

U studenom, dan već traje osjetno kraće i astronomska promatranja mogu započeti ranije. Početkom mjeseca, oko 20 sati, a krajem mjeseca oko 19 sati, na večernjem nebu vidimo sve one objekte o kojima je bilo riječi u prethodnom mjesečnom pregledu.

Kada pogledamo prema istoku lako ćemo uočiti skupinu zvijezda koje čine slovo 'W'. To je zviježđe Kasiopeja i leži na Mliječnoj stazi. Ako promatramo s mračnije lokacije možemo uočiti traku gušće popunjenu zvijezdama koja se pruža u smjeru jugozapad/sjeveroistok, to je naša galaksija – Mliječna staza. Na tom dijelu noćnog neba prisutno je mnogo otvorenih zvjezdanih skupova i zato nam je zviježđe Kasiopeja vrlo zanimljivo. Otvoreni skup M52 leži zapadno od 'W'. Skup se vidi kao nekoliko sjajnih zvijezda od kojih su većina narančastog sjaja. Vrlo dobro vidi se već i dalekozorom no gledajući teleskopom, skup M52 izgleda mnogo atraktivnije. Još jedan od brojnih otvorenih skupova na području Kasiopeje je otvoreni skup NGC457. Dalekozorom možemo zapaziti desetak zvijezda, teleskopom se može razabrati i nekoliko desetaka, ovisno o uvjetima promatranja.

Kretajući dalje Mliječnom stazom stižemo do Perzeja, mitskog junaka koji je porazio Meduzu Gorgonu. Na granici između Kasiopeje i Perzeja nalaze se dva prekrasna otvorena skupa, NGC884 i NGC869, još nazvani Dvostruki skup ili h–χ (Hy-Hi). Pri dobrim uvjetima skupovi se vide i bez optičkih pomagala. Ovi skupovi poznati su još iz antičkih vremena te ih u svojim radovima spominju i Hiparh i Ptolomej. Gledajući teleskopom, i ako imamo viška vremena, možemo nabrojati gotovo 120 zvijezda u skupu NGC869 i do 140 zvijezda u skupu NGC884. Beta Perzeja, Algol, predstavnica je pomrčinskih varijabilnih zvijezda. Sastoji se od dviju bliskih zvijezda koje kruže oko zajedničkog težišta te u svom kretanju periodično prekrivaju jedna drugu, što mi uočavamo kao promjenu sjaja zvijezde. Period između minimuma i maksimuma iznosi dva dana i 21 sat, a promjena u sjaju je od 2.1ᵐ do 3.4ᵐ.

Pokraj zviježđa Kasiopeja i Perzej nalazi se zviježđe Žirafa. To zviježđe nama jako sjajnih zvijezda no zanimljivo je jer je jedno od sedam cirkumpolarnih zviježđa. Cirkumpolarna zviježđa vidljiva su svaku noć tijekom godine, odnosno oni nikada ne zalaze ispod horizonta. Osim Žirafe, to su Kasiopeja, Cefej, Mali medvjed, Veliki medvjed, Ris i Zmaj.

Planet Jupiter, koji se nalazi unutar granica zviježđa Ovan, vidljiv je cijelu noć i ovaj mjesec. Već u sumrak pogledom prema istoku (kasnije tijekom mjeseca prema jugoistoku) možemo vidjeti blještavog plinovitog diva. Venera i Merkur prividno se udaljavaju od Sunca no još su mu preblizu da bi ih mogli promatrati. Mars je vidljiv u zviježđu Lav, što ga čini jutarnjim objektom. Vidljiv je na istoku već oko 1 sat poslije ponoći. Planet Saturn, u zviježđu Djevica, dovoljno se udaljio od Sunca te i njega možemo vidjeti kao jutarnji objekt u drugoj polovici mjeseca, no vrlo kratko jer se već počinje gubiti u svijetlu zore.

Mjesečeve mjene:

• 02.11. - prva četvrt
• 10.11. - uštap
• 18.11. - zadnja četvrt
• 25.11. - mlađak

Aktivni meteorski rojevi:

• Tauridi, s vrhuncem u noći 03./04.11.
• Leonidi, s vrhuncem u noći 17./18.11.

Važnije pojave:

• 08.11. - Mjesec pokraj Jupitera
• 11.11. - Mjesec pokraj Plejada i Aldebarana, narančaste zvijezde u Biku
• 14.11. - Merkur u maksimalnoj istočnoj elongaciji, prividno najudaljeniji od Sunca
• 19.11. - Mjesec pokraj Marsa

Povijesni događaji:

• 03.11.1957. - Lajka u svemiru
• 03.11.1973. - prvi prelet pokraj Jupitera (letjelica Pioneer 10)
• 08.11.1656. - rođen Edmund Halley, predvidio je povratak kometa koji zato i nosi njegovo ime
• 15.11.1738. - rođen Sir Willian Herschel, najpoznatiji po otkriću Urana
• 18.11.1889. - rođen Edwin Hubble, otkrio širenje Svemira te da je Svemir pun galaksija poput naše
• 21.11.1783. - prvi čovjekov let balonom (Pailatre de Rozier i Markiz D'Arldes)

Napisala: Martina