Prosinac 2021.

Vidljiva već krajem prošlog mjeseca, a još bolje tijekom ovog mjeseca, na istoku se nalazi lijepa skupina zvijezda, otvoreni skup Plejade (Vlašići, Subaru, M45) koji se nalazi u zviježđu Bika. Gledajući bez pomagala možemo nabrojati šest ili sedam najsjajnijih zvijezda skupa, a pogledamo li dalekozorom vidjet ćemo desetke zvijezda. Plejade su relativno mladi skup pa fotografije otkrivaju prekrasne oblake plave boje. Magličasti oblaci oko zvijezda su ostaci oblaka plina i prašine iz kojeg su zvijezde nastale. Nešto stariji susjedni skup, Hijade, mnogo nam je bliži te zauzima i veći dio neba. Najbolji pogled dobit ćemo dalekozorom jer kroz teleskop vidimo mali dio neba pa se izgubi ljepota skupa u cijelosti. Udaljen samo 150 svjetlosnih godina, Hijade nam je najbliži otvoreni skup. Najsjajnija zvijezda Bika, crveni div Aldebaran, ne pripada Hijadama već se nalazi mnogo bliže i samo se nalazi na istom pravcu gledanja. U zviježđu Bika nalazi se i maglica Rakovica (M1) koja je ostatak supernove koju su 1054. godine zabilježili kineski astronomi. Maglicu je moguće vidjeti i manjim teleskopom, no potrebno je tamno i vrlo vedro nebo.
Pokraj zviježđa Bika, a ispod zviježđa Perzeja, nalazi se zviježđe Kočijaš. Najsjajnija zvijezda, Kapela, žute je boje poput našeg Sunca i šesta je najsjajnija zvijezda noćnog neba. Zviježđe dijelom leži na Mliječnom putu te sadrži puno lijepih otvorenih skupova od kojih su najpoznatiji M36, M37 i M38. Najveći skup je M37 koji sadrži tristotinjak zvijezda; gledajući kroz dalekozor nazire se samo kao mala svijetla mrljica, a gledajući kroz teleskop može se razabrati nekoliko zvijezda skupa. Najmanji među njima je M36, sadrži dvjestotinjak zvijezda, no teleskopom možemo razabrati tek oko dvadeset. Gušći je i manji od svojih susjeda i jedan je od mlađih otvorenih skupova naše galaksije. Najotvoreniji je M38, najsjajniji je i u njemu možemo razabrati najviše pojedinačnih zvijezda.

Planeti:

• Merkur – nije vidljiv zbog blizine Suncu
• Venera – vidljiva nakon zalaska Sunca na zapadnom dijelu neba
• Mars – krajem mjeseca vidljiv vrlo kratko u zoru na jugoistočnom dijelu neba
• Jupiter – vidljiv u prvoj trećini noći na jugozapadnom dijelu neba
• Saturn – vidljiv kratko vrijeme nakon zalaska Sunca na jugozapadnom dijelu neba

Mjesečeve mijene:

• mlađak - 04.12.
• prva četvrt - 11.12.
• uštap - 19.12.
• posljednja četvrt - 27.12.

Aktivni meteorski rojevi:

• Geminidi, s vrhuncem u noći 12./13.12.

Važnije pojave:

• 06.12. - Mjesec pokraj Venere (večernje nebo)
• 07.12. - Mjesec između Venere i Saturna (večernje nebo)
• 08.12. - Mjesec između Jupitera i Saturna (večernje nebo)
• 09.12. - Mjesec pokraj Jupitera (večernje nebo)
• 31.12. - Mjesec pokraj Marsa (jutarnje nebo)

Povijesni događaji:

• 02.12.1971. - prvo uspješno slijetanje na Mars: ruska letjelica Mars 3
• 07.12.1972. - posljednje spuštanje na Mjesec s ljudskom posadom: Apollo 17
• 14.12.1546. - rođen Tycho Brahe, danski astronom
• 15.12.1970. - prvo uspješno slijetanje na Veneru: ruska letjelica Venera 7
• 24.12.1968. - prvi ljudi u orbiti Mjeseca: Frank Borman, James A. Lovell Jr. i William Anders, u misiji Apollo 8
• 25.12.1642. - rođen Isaac Newton, britanski znanstvenik
• 27.12.1571. - rođen Johannes Kepler, njemački matematičar i astronom