Izbornik
Ostali članci
Predavanja
21.01
20.00h
Osvajanje svemira
Predaje: Vanesa
Društvo zadržava pravo promjene predavanja

Prijava vatrene kugle Mjesečni pregled neba Zanimljivosti Astrofotografija Almanah
Pratite nas:
Facebook subscribe logo Twitter subscribe logo Google+ subscribe logo RSS subscribe logo

Sponzori
Grad Rijeka
Primorsko-goranska Županija

Siječanj 2021.

Show original picture vecernje nebo

Ispod zviježđa Bika, koje je bilo tema prošlog mjesečnog pregleda, vidljivo je najpoznatije zviježđe zimskog neba – Orion. Zviježđe Orion upečatljivog je oblika i čine ga vrlo sjajne zvijezde. Najsjajnije zvijezde Betelgez i Rigel kontrastnih su boja. Betelgez je narančasti div koji, kada bismo ga postavili u središte našeg Sunčevog sustava, prostirao bi se do asteroidnog pojasa (između Marsa i Jupitera). Rigel je zapravo trostruki sustav, a glavna komponenta je bijelo-plavi superdiv. Orionov pojas čine tri zvijezde: Alnitak, Alnilam i Mintaka. Kada bismo liniju pojasa produžili preko Mintake stigli bismo do Aldebarana (najsjajnija zvijezda Bika), a produžimo li je u suprotnu stranu, dolazimo do najsjajnije zvijezde noćnog neba, Siriusa (ali o njoj i Velikom Psu više idući mjesec). U okolici zvijezde Alnitak nalazi se maglica oznake IC434 čiji je najpoznatiji dio tamni stup prašine oblika konjske glave te se maglica i naziva Konjska glava. Ispod pojasa naziremo još jednu skupinu zvijezda koju nazivamo Orionov mač gdje se nalazi najpoznatije zvjezdano rodilište, Orionova maglica. Orionova maglica ili M42 je najsjajnija i nama najbliža maglica te vrste; pri idealnim uvjetima vidljiva je i golim okom, no pogled kroz teleskop otkriva prekrasne krivulje koje opisuju krakovi maglice. Maglica M42 od nas je udaljena svega 1.340 svjetlosnih godina.

Pokraj Oriona smjestilo se zviježđe zodijaka, Blizanci. Dvije najsjajnije zvijezde nose imena mitskih blizanaca Kastora i Poluksa. Poluks je zvijezda narančaste boje, a Kastor je bijela zvijezda, no vrlo je zanimljiva za promatranje jer je moguće vidjeti i zvijezdu pratioca, Kastor B. Kastor je zapravo sustav od šest zvijezda, no samo je dvije najsjajnije moguće vidjeti amaterskim teleskopom. U ovome zviježđu nalazi se jedan od najsjajnijih otvorenih skupova – M35. Skup je vrlo lako pronaći dalekozorom, a pogled kroz teleskop otkriva i do tisuću zvijezda.

Nasuprot Blizancima, s druge strane Oriona, nalazi se zviježđe Rijeka Eridan. Zviježđe nije vidljivo iz naše lokacije u cijelosti, odnosno, dijelom se proteže i na južnom nebu. Najzanimljivija i najpoznatija zvijezda je Epsilon Eridani jer je samo 10,5 svjetlosnih godina udaljena od nas, što je čini vrlo bliskom zvijezdom (treća od onih koje su vidljive golim okom). Zanimljiva je i jer je slična našem Suncu, a oko nje vjerojatno kruži barem jedan planet.

Ispod Oriona smješteno je zviježđe Zec. Gama Zeca je lijepa dvostruka zvijezda lako razlučiva i dalekozorom. Sjajnija zvijezda je blijedo-žute boje, dok je zvijezda pratilac narančastocrvene boje. U ovome zviježđu se nalazi kuglasti skup M79. Vrlo je gust te ga je najbolje gledati većim teleskopima. Budući da je skup vrlo nisko iznad horizonta potrebni su idealni uvjeti (bistro nebo i noć bez jake Mjesečeve svjetlosti) za promatranje.

Planeti:

  • Merkur – 24. siječnja je u maksimalnoj istočnoj elongaciji (19°), pa je vidljiv na večernjem nebu nekoliko dana prije i poslije tog datuma
  • Venera – vidljiva u zoru prije izlaska Sunca na istočnom dijelu neba
  • Mars – vidljiv u prvoj polovici noći
  • Jupiter – nije vidljiv zbog blizine Suncu
  • Saturn – nije vidljiv zbog blizine Suncu

Mjesečeve mijene:

  • posljednja četvrt – 06.01.
  • mlađak – 13.01.
  • prva četvrt – 20.01.
  • uštap – 28.01.

Aktivni meteorski rojevi:

  • Kvadrantidi, s vrhuncem u noći 02./03.01.

Važnije pojave:

  • 11.01. - Mjesec pokraj Venere (jutarnje nebo)
  • 21.01. - Mjesec pokraj Marsa (večernje nebo)
  • 24.01. - Merkur u maksimalnoj istočnoj elongaciji

Povijesni događaji:

  • 01.01.1801. – Giuseppe Piazzi otkrio prvi asteroid, sada kategoriziran kao patuljasti planet – Ceres
  • 03.01.2004. – rover Spirit spustio se na Mars
  • 07.01.1943. – umro Nikola Tesla
  • 07.01.1610. – Galileo po prvi put promatrao četiri najveća Jupiterova satelita
  • 08.01.1642. – umro Galileo Galilei
  • 08.01.1942. – rođen Stephen Hawking
  • 11.01.1787. – William Herschel otkrio Uranove satelite Titaniu i Oberon
  • 14.01.1742. – umro Edmond Halley
  • 16.01.2003. – Columbia poletjela na zadnju misiju
  • 24.01.1986. – letjelica Voyager 2 proletjela pokraj Urana
  • 25.01.1938. – iz Zagreba zapažena polarna svjetlost
  • 25.01.2004. – rover Opportunity spustio se na Mars
  • 27.01.1967. – posada Apolla 1 poginula u požaru tijekom testova na letjelici
  • 28.01.1611. – rođen Johannes Hevelius
  • 28.01.1986. – posada Space Shuttlea Challenger poginula u eksploziji odmah nakon uzlijetanja
  • 31.01.1971. – lansiran Apollo 14