Veljača 2012.

Gledajući na jug, cijeli mjesec možemo uživati u pogledu na prekrasne otvorene skupove zvijezda. Ako se prisjetimo, prošli mjesec naučili smo kako preko Orionovog pojasa možemo pronaći zvijezdu Sirijus u zviježđu Velikog psa. Ovaj mjesec možemo ju bolje uočiti odmah po zalasku sunca, gledajući prema jugoistoku, kako sjaji prekrasna poput kakvog dijamanta. Zvijezda Sirijus je najsjajnija zvijezda noćnog neba, no nije jedini zanimljiv dio zviježđa. U zviježđu Velikog psa, na mjestu gdje bi se nalazilo srce psa, smješten je otvoreni skup zvijezda M41. Skup je vidljiv golim okom pri dobrim uvjetima, no dalekozorom se najbolje može doživjeti ljepota ovog skupa. Dalekozorom razaznajemo 60-ak zvijezda skupa te možemo vidjeti zvijezde raznih boja; plavkaste, crvene, narančaste i žute.

Pored zviježđa Velikog psa, nalazi se i zviježđe Mali pas sa svojom najsjajnijom zvijezdom Procion. Procion je osma najsjajnija zvijezda noćnog neba. Sirijus, Rigel, Aldebaran, Kapela, Poluks i novoupoznati Procion čine poznati zimski šesterokut.

Između Malog i Velikog psa smjestio se Jednorog. Zviježđe se sastoji od zvijezda slabog sjaja no u granicama Jednoroga nalazi se jedan od poznatijih objekata zimskog neba, otvoreni skup s maglicom, poznat po oznaci NGC 2244 ili još bolje poznat pod nazivom Maglica Rozeta. Skup se jednostavno može vidjeti dalekozorom, no magličasti dio je vidljiv tek na fotografijama dugačkih ekspozicija. Dalekozorom možemo vidjeti stotinjak zvijezda s desetak vrlo sjajnih predstavnica. Osim ovog skupa na ovom području nalaze je još mnogi otvoreni skupovi budući se nalazimo u blizini Mliječnog puta. Jedan od sjajnijih svakako je i M50. Skup se sastoji od dvjestotinjak zvijezda od kojih se 60-ak može lijepo vidjeti dalekozorom. Skup je mali u promjeru i dosta gusto napučen.

Na ovom dijelu noćnog neba smjestilo se još jedno zviježđe sa zvijezdama slabijeg sjaja, Rak. Unutar ovog zviježđa nalazi se možda i najljepši otvoreni skup, M44 poznat još i kao Jaslice ili Košnica. Pri idealnim uvjetima skup je vidljiv golim okom. Zbog svog velikog promjera gledati ga teleskopom i nije najbolji način već dalekozorom koji nam otkriva stotinjak sjajnijih zvijezda skupa. Najsjajnije zvijezde su žuto-narančaste boje. Skup se nalazi u kartama iz perioda oko 1600. godine i opisan je kao maglica, no Galileo Galilei je bio prvi koji je razlučio pojedine zvijezde u tom magličastom oblaku. U zviježđu Raka nalazi se još jedan lijepi otvoreni skup, M67. Ovaj skup se bolje vidi gledajući teleskopom budući je promjer skupa M67 znatnto manji od promjera skupa M44. Sastoji se od tisuće zvijezda no samo desetak je dovoljno sjajnih zvijezda koje možemo razlučiti u odnosu na pozadinu i ostatak skupa.

Veljača nam donosi prekrasan pogled na planete. Svi okom vidljivi planeti biti će vidljivi u prvom dijelu noći. Venera i Jupiter vidljivi su cijeli mjesec odmah nakon zalaska Sunca. Mars i Saturn izlaze oko ponoći početkom mjeseca, ali krajem mjeseca vidljivi su već oko 22:30. Krajem mjeseca, odmah po zalasku Sunca, pojavljuje se i planet Merkur, no bit će teško vidljiv.

Mjesečeve mjene:

• uštap – 07.02.
• zadnja četvrt – 14.02.
• mlađak – 21.02.
• prva četvrt – 29.02.

Važnije pojave:

• 01.02. – Mjesec pokraj Plejada
• 09.02. – Mjesec pokraj Marsa
• 12.02. – Mjesec pokraj Saturna
• 26.02. – Merkur, Venera, Mjesec i Jupiter u konjunkciji

Povijesni događaji:

• 03.02.1966. – prvo uspješno slijetanje na mjesec, Luna 9
• 05.02.1974. – prve slike Venere iz neposredne blizine, Mariner 10
• 11.02.1970. – Japan lansirao prvi satelit – Osumi
• 15.02.1564. – rođen Galileo Galilei
• 18.02.1930. – otkriven Pluton
• 19.02.1986. – lansirana svemirska postaja Mir
• 24.02.1968. – otkriven prvi pulsar

Napisala: Martina