Izbornik
Ostali članci
Predavanja
20.05
21.30h
Star party
Predaje: Razni voditelji
26.05
21.00h
Misija Dawn - ples među asteroidima
Predaje: Dinko
Društvo zadržava pravo promjene predavanja

Prijava vatrene kugle Mjesečni pregled neba Zanimljivosti Astrofotografija Almanah
Pratite nas:
Facebook subscribe logo Twitter subscribe logo RSS subscribe logo

Sponzori
Grad Rijeka
Primorsko-goranska Županija

Veljača 2022.

Show original picture Večernje nebo - veljača

Gledajući prema jugu, cijeli mjesec možemo uživati u pogledu na prekrasne otvorene skupove zvijezda. Prisjetimo se: prošli mjesec naučili smo kako preko Orionovog pojasa možemo pronaći zvijezdu Sirius u zviježđu Velikog psa. Ovaj mjesec možemo je uočiti odmah po zalasku Sunca, gledajući prema jugoistoku, kako sjaji prekrasna poput kakvog dijamanta. Zvijezda Sirius je prividno najsjajnija zvijezda noćnog neba, no nije jedini zanimljiv dio zviježđa Velikog psa. U njemu, na mjestu gdje bi se u starim grafičkim prikazima nalazilo srce psa, smješten je otvoreni skup zvijezda M41. Skup je pri dobrim uvjetima vidljiv i golim okom, no njegova ljepota se najbolje može doživjeti dalekozorom, pomoću kojeg razaznajemo 60-ak zvijezda skupa te možemo vidjeti zvijezde raznih boja: plavkaste, crvene, narančaste i žute.

Show big picture Show original picture zimski šesterokut Pokraj zviježđa Velikog psa nalazi se i zviježđe Mali pas sa svojom najsjajnijom zvijezdom Procion. To je osma najsjajnija zvijezda noćnog neba. Sirius, Rigel, Aldebaran, Kapela, Poluks i Procion čine poznati zimski šesterokut.

Između Malog i Velikog psa smjestio se Jednorog. Zviježđe se sastoji od zvijezda slabog sjaja, no u njegovim granicama nalazi se jedan od poznatijih objekata zimskog neba, otvoreni skup s maglicom poznat po oznaci NGC 2244 ili još bolje poznat pod nazivom Maglica Rozeta. Skup se jednostavno može vidjeti dalekozorom, no magličasti dio je vidljiv tek na fotografijama dugačkih ekspozicija. Dalekozorom možemo vidjeti stotinjak zvijezda s desetak vrlo sjajnih predstavnica. Osim ovog skupa, na ovom dijelu neba nalaze se još mnogi otvoreni skupovi budući da se nalazi u blizini Mliječnog puta. Jedan od sjajnijih svakako je i M50. Skup se sastoji od dvjestotinjak zvijezda od kojih se oko 60 može lijepo vidjeti dalekozorom. Skup je malen u promjeru i dosta gusto napučen.

Na ovom dijelu noćnog neba smjestilo se još jedno zviježđe sa zvijezdama slabijeg sjaja, Rak. U njemu se nalazi jedan od najljepših otvorenih skupova, M44, poznat još i kao Jaslice ili Košnica. Pri idealnim uvjetima skup je vidljiv golim okom. Zbog svog velikog kutnog promjera gledati ga teleskopom i nije najbolji izbor, već je bolje promatrati ga dalekozorom, koji nam otkriva stotinjak sjajnijih zvijezda skupa. Najsjajnije zvijezde su žuto-narančaste boje. Skup se nalazi u zvjezdanim kartama još iz perioda oko 1600. godine i opisan je kao maglica, no Galileo Galilei je bio prvi koji je razlučio pojedine zvijezde u tom "magličastom" oblaku. U zviježđu Raka nalazi se još jedan lijepi otvoreni skup, M67. Ovaj skup se bolje vidi gledajući teleskopom budući da je njegov kutni promjer znatno manji od promjera skupa M44. Sastoji se od nekoliko stotina zvijezda, no samo nekoliko desetaka je dovoljno sjajnih koje možemo razlučiti u odnosu na pozadinu i ostatak skupa.

Planeti:

  • Merkur – 16. veljače je u maksimalnoj zapadnoj elongaciji od Sunca (26°), i nekoliko dana je vidljiv u zoru na istočnom dijelu neba
  • Venera – vidljiva u zoru na istočnom dijelu neba
  • Mars – vidljiv kratko u zoru na jugoistočnom dijelu neba
  • Jupiter – početkom mjeseca vidljiv vrlo kratko vrijeme nakon zalaska Sunca na jugozapadnom dijelu neba, krajem mjeseca nije vidljiv zbog blizine Suncu
  • Saturn – nije vidljiv zbog blizine Suncu

Mjesečeve mijene:

  • mlađak – 01.02.
  • prva četvrt – 08.02.
  • uštap - 16.02.
  • posljednja četvrt - 23.02.

Važnije pojave:

  • 02.02. - Mjesec pokraj Jupitera (večernje nebo)
  • 09.02. - Mjesec pokraj Plejada (večernje nebo)
  • 27.02. - Mjesec pokraj Venere i Marsa (jutarnje nebo)

Povijesni događaji:

  • 01.02.2003. – Space Shutle Columbia se raspao prilikom povratka na Zemlju
  • 03.02.1966. – prvo uspješno slijetanje na Mjesec: Luna 9
  • 05.02.1974. – prve slike Venere iz neposredne blizine: Mariner 10
  • 07.02.1984. – Bruce McCandles i Robert L. Stewart postaju prvi ljudi koji su slobodno lebdjeli svemirom
  • 11.02.1970. – Japan lansirao prvi satelit – Osumi
  • 15.02.1564. – rođen Galileo Galilei
  • 18.02.1930. – otkriven Pluton
  • 19.02.1986. – lansirana svemirska postaja Mir
  • 20.02.1962. – John Glenn postaje prvi Amerikanac u svemiru
  • 24.02.1968. – otkriven prvi pulsar