Izbornik
Ostali članci
Predavanja
21.01
20.00h
Osvajanje svemira
Predaje: Vanesa
Društvo zadržava pravo promjene predavanja

Prijava vatrene kugle Mjesečni pregled neba Zanimljivosti Astrofotografija Almanah
Pratite nas:
Facebook subscribe logo Twitter subscribe logo Google+ subscribe logo RSS subscribe logo

Sponzori
Grad Rijeka
Primorsko-goranska Županija

Ožujak 2020.

Show original picture večer 03-2013

Slika predstavlja pogled prema istoku oko 19 sati početkom mjeseca. Svakako je važno napomenuti kako posljednji vikend u ožujku prelazimo na ljetno računanje vremena, odnosno pomičemo sat unaprijed pa će dnevna svjetlost u večernjim satima trajati duže. Krajem mjeseca, kada se dovoljno smrači, objekti o kojima ćemo pričati u ovom mjesečnom pregledu bit će već visoko iznad horizonta.

Između zviježđa Blizanaca i Velikog Medvjeda smjestilo se jedva zamjetno zviježđe Ris. Ris je jedno od cirkumpolarnih zviježđa, odnosno vidljivo je tijekom cijele noći i cijele godine, no najsjajnije zvijezde samo su treće magnitude te je Ris jedva primjetan u odnosu na okolinu. Zviježđe je uveo poljski astronom Johannes Hevelius u 17. stoljeću kako bi popunio prazninu na kartama, a nazvano je Ris jer ga samo jako osjetljive oči, poput risovih, mogu raspoznati. Ispod zviježđa Risa nalazi se zviježđe Mali Lav koje je također uveo Johannes Hevelius. Posebna značajka ovog zviježđa je ta što ne postoji zvijezda oznake alfa, koja bi označila najsjajniju zvijezdu zviježđa, već postoji zvijezda oznake beta; to je pogreška koja se u 19. stoljeću potkrala britanskom astronomu Francisu Bailyju pri dodjeljivanju grčkih slova zvijezdama koje pripadaju zviježđu Mali Lav.

Ispod Malog Lava nalazi se zviježđe Lav, jedno od 13 zodijačkih zviježđa. To je zviježđe koje je među lakšima za prepoznati jer položaj najsjajnijih zvijezda čak i prikazuje oblik lava. Tijelo mu je predstavljeno trepezom koji čine četiri najsjajnije zvijezde zviježđa, a glavu čine zvijezde koje su poredane u obliku naopakog upitnika. Regul, najsjajnija zvijezda u Lavu, nalazi se u blizini ekliptike te se često nađe u konjunkciji s Mjesecom ili planetima. Na ovom području neba nalazi se velik broj galaksija koje, gledane dalekozorom, izgledaju poput zamagljenih zvijezda i to pri idealnim promatračkim uvijetima (mračna i vedra noć, na lokaciji bez svjetlosnog onečišćenja). Za primjer, moguće je pogledati galaksije s oznakama M65 i M66: obje su spiralne galaksije, no oblik i detalje nije moguće razlučiti niti velikim amaterskim teleskopima. Udaljene su 35 milijuna svjetlosnih godina od našeg Mliječnog puta.

Južnije od Lava dolazimo do malog zviježđa Sekstant koje je također uveo Johannes Hevelius. Zvijezde zviježđa Sekstant malog su sjaja, no pri idealnim promatračkim uvjetima i ovdje je moguće vidjeti galaksiju, ovog puta nepravilnog oblika. Galaksija nosi oznaku NGC 3115. Galaksije nisu objekti koje je lako vidjeti teleskopima, a još je teže to pokušati dalekozorom, no ako samo zamislimo koliko su ti objekti udaljeni, čak je i mala mrljica veličanstven prizor.

Planeti:

  • Merkur – 24.03. je u maksimalnoj zapadnoj elongaciji i vrlo kratko je vidljiv u zoru na jugoistočnom dijelu neba
  • Venera – vidljiva u večernjim satima na zapadnom dijelu neba
  • Mars – vidljiv dva do tri sata prije izlaska Sunca na jugoistočnom dijelu neba
  • Jupiter – vidljiv dva do tri sata prije izlaska Sunca na jugoistočnom dijelu neba
  • Saturn – vidljiv kratko prije izlaska Sunca na jugoistočnom dijelu neba

Mjesečeve mijene:

  • prva četvrt – 02.03.
  • uštap – 09.03.
  • zadnja četvrt – 16.03.
  • mlađak – 24.03.

Važnije pojave:

  • 08.03. - Venera pokraj Urana (večernje nebo)
  • 18.03. - Mjesec pokraj Marsa i Jupitera (jutarnje nebo)
  • 19.03. - Mjesec pokraj Saturna (jutarnje nebo)
  • 20.03. - Mars pokraj Jupitera (jutarnje nebo)
  • 28.03. - Mjesec pokraj Venere (večernje nebo)
  • 29.03. - prijelaz na ljetno računanje vremena
  • 31.03. - Mars pokraj Saturna (jutarnje nebo)

Povijesni događaji:

  • 02.03.2004. - lansirana europska sonda Rosetta
  • 04.03.1979. - otkriven Jupiterov prsten
  • 09.03.1934. - rođen Yuri Gagarin
  • 10.03.1977. - otkriveni Uranovi prstenovi
  • 13.03.1781. - otkriven Uran
  • 13.03.1986. - sonda Giotto proletjela pokraj kometa Halley
  • 14.03.1879. - rođen Albert Einstein
  • 16.03.1926. - Robert Goddard lansirao je prvu raketu na tekuće gorivo
  • 23.03.1912. - rođen Wernher von Braun
  • 23.03.1840. - napravljena prva fotografija Mjeseca
  • 27.03.1968. - poginuo Yuri Gagarin