Izbornik
Ostali članci
Predavanja
24.04
20.30h
Gravitacijski valovi: najnovije spoznaje o razvoju svemira
Predaje: Predrag
Društvo zadržava pravo promjene predavanja

Mjesečni pregled neba Zanimljivosti Astrofotografija
Pratite nas:
Facebook subscribe logo Twitter subscribe logo Google+ subscribe logo RSS subscribe logo

Sponzori
Grad Rijeka
Primorsko-goranska Županija

Lipanj 2013.

Show original picture vecernje nebo - lipanj

Herkul je proljetno zviježđe i sastoji se od zvijezda prosječnog sjaja, niti jedna se ne ističe. Karakterističan je četverokut koji čini tijelo mitskog lika Herkula. To je zviježđe peto po veličini i unutar njegovih granica nalaze se prekrasni kuglasti skupovi zviježđa. Kuglasti skup M13 svakako je najpoznatiji kuglesti skup među promatračima noćnog neba. Pri idealnim promatračkim uvjetima nazire se golim okom i izgleda kao zamagljena zvijezda. Gledajući dalakozorom možemo vidjeti mutnu mrlju, a teleskop nam otkriva čak i pojedine zvijezde unutar skupa. Skup je udaljen oko 25.000 svj.g. i star gotovo 13 milijardi godina. Još jedan, ali manji kuglasti skup M92 nalazi se u blizini. Vidljiv je dalekozorom kao mutna mrljica nešto slabijeg sjaja od svog susjeda M13.

Zmijonosac se nalazi ispod Herkula i u njemu se nalazi mnogo kuglastih skupova. Područje zviježđa proteže se s obje strane ekliptike što ga čini jednim od trinaest zviježđa zoodijaka. Zmijonosac prekida poznati niz zoodijačkih zviježđa i nalazi se između Škorpiona i Strijelca. Neki od kuglastih skupova koji se nalaze na ovom području su: M9, lijepi skup vidljiv dalakozorom no lakše je uočljiv je pri pogledu kroz teleskop; M10 i M12, leže prilično blizu jedan drugome pa ih, pri pogledu dalekozorom, možemo naći u istom vidnom polju; M14, leži na relativno praznom dijelu neba i zato ga je teže pronaći.

Jako izduženo zviježđe koje se nalazi poprijeko Zmijonosca naziva se Zmija. Zviježđe se sastoji od dva dijela glave i repa. U dijelu glave nalazi se još jedan kuglasti skup - M5. Teško ga je za pronaći no izrazito se lijepo vidi čak i dalekozorom. Uočljiv je centralni dio kao sjajniji od mutne okolice. U dijelu zviježđa koje se naziva rep nalazi se maglica Orao ili M16. To je maglica unutar koje se nalazi lijepi otvoreni skup zvijezda. Zvijezde koje se nalaze unutar maglice obasjavaju je te se takav tip malgice naziva emisijska maglica. Prizor koji vidimo teleskopom je spoj zvjezdanog skupa i emisijske maglice s presjecima tamnih dijelova maglice koje čine prašina i plinovi. Maglicu je najlijepše gledati na fotografijama, odnosno astrofotografijama duže ekspozicije.

Planeti:

  • Merkur – vidljiv kratko nakon zalaska Sunca
  • Venera – vidljiva kratko nakon zalaska Sunca
  • Mars – gubi se u Sunčevom sjaju
  • Jupiter – gubi se u Sunčevom sjaju
  • Saturn – vidljiv cijeli mjesec u zviježđu Djevice

Mjesečeve mjene:

  • mlađak – 08.06.
  • prva četvrt – 16.06.
  • uštap – 23.06.
  • zadnja četvrt – 30.06.

Važnije pojave:

  • 07.06. – Mjesec pokraj Plejada i Marsa
  • 10.06. – Mjesec pokraj Venere
  • 14.06. – Mjesec pokraj Regula
  • 18.06. – Mjesec pokraj Spike
  • 19.06. – Jupiter u konjunkciji
  • 21.06. – ljetni suncostaj, počinje ljeto u 06:04

Povijesni događaji:

  • 03.06.2004. – Cassini prvi put proletio pokraj Saturna
  • 14.06.1965. – letjelica Mariner 4 šalje prve snimke Marsa
  • 16.06.1963. – Valentina Terješkova postaje prva žena u svemiru
  • 18.06.1983. – Sally Ride postaje prva Amerikanka u svemiru
  • 22.06.1978. – otkriven, Haron, prvi prirodni satelit patuljastog planeta Plutona
  • 26.06.1730. – rođen Charles Messier, francuski astronom i lovac kometa

Napisala: Martina