Izbornik
Ostali članci
Predavanja
29.10
20.30h
Život na Zemlji: doba paleozoika
Predaje: Vanesa
Društvo zadržava pravo promjene predavanja

Prijava vatrene kugle Mjesečni pregled neba Zanimljivosti Astrofotografija Almanah
Pratite nas:
Facebook subscribe logo Twitter subscribe logo Google+ subscribe logo RSS subscribe logo

Sponzori
Grad Rijeka
Primorsko-goranska Županija

Zašto dolazi do izmjene godišnjih doba?


Česta je zabluda kako do promjene godišnjih doba dolazi zbog razlike u udaljenosti Zemlje od Sunca, no razlog je nešto sasvim drugo. Zemljina putanja oko Sunca je elipsa, no nije toliko izdužena da bi to bio razlog izmjene godišnjih doba (putanje većine planeta vrlo su slične kružnicama; izdužene elipse se u edukativnoj literaturi crtaju samo radi preglednosti). Zbog izduženosti staze, Zemlja je u jednom trenutku nešto bliža Suncu, a za šest mjeseci nešto udaljenija od njega. Točka kada je Zemlja najbliža Suncu naziva se perihel i Zemlja se u njoj nađe početkom svakog siječnja. Suprotno, točka kada je Zemlja najudaljenija od Sunca naziva se afel i Zemlja se u njoj nađe početkom srpnja. Iz toga proizlazi da bi samo stanovnici južne polutke bili u pravu kada bi rekli da je ljeto onda kada je Zemlja bliže Suncu i zima kada je udaljenija od njega.

perihel i afel

nagib zemlje

Razlog izmjene godišnjih doba leži u nagnutosti Zemlje u odnosu na ravninu ekliptike, odnosno na ravninu po kojoj Zemlja kruži oko Sunca. Nagnutost Zemljinog ekvatora na ravninu ekliptike iznosi 23,5° i zbog nje Sunčeve zrake padaju na Zemlju pod različitim kutevima.

Dok Zemlja putuje oko Sunca ne mijenja se nagnutost u odnosu na ekliptiku, već u odnosu na Sunce, te se zato za određeno mjesto kut upada Sunčevih zraka mijenja tijekom godine. Kada je jedna polutka nagnuta prema Suncu na njoj je ljeto, a druga polutka nagnuta je od Sunca i na njoj je zima.

Godišnja doba

Kada se Zemlja nalazi u položaju u kojem je najviše nagnuta prema Suncu ili od njega, tada kažemo da je u suncostaju (solsticiju), a kada je nagnutost gotovo jednaka nuli tada kažemo da je u ravnodnevici (ekvinociju). Na dan proljetne ili jesenske ravnodnevice Zemljina os nije nagnuta niti prema Suncu niti od njega. Na dan ljetnog suncostaja sjeverni pol okrenut je prema Suncu; Sunčeve zrake padaju pod manjim kutem i donose više svjetlosti i topline te na sjevernoj polutci počinje ljeto. Na dan zimskog suncostaja Sunčeve zrake padaju pod većim kutem i donose malo topline pa tada na sjevernoj hemisferi počinje zima. Važno je zapamtiti da su godišnja doba obrnuta za južnu polutku, odnosno, kada je na sjevernoj polutci ljeto, na južnoj je zima i obrnuto, te kada je na sjevernoj polutci jesen na južnoj je proljeće i obrnuto.

Godišnja doba - sjeverna polutka

Napisala: Martina