Na međunarodnu svemirsku postaju ISS (International Space Station) je 09.veljače 2008. g. NASA-inim Space Shuttle-om Atlantis dopremljen Europski laboratorij Columbus. Ako se uzme u obzir da je izgradnja ovog laboratorija trajala dugih 25 godina, ovo je doista veliki trenutak za Europsku znanost. Laboratorij je vrijedan 1,35 milijarde eura, a biti će u upotrebi sljedećih 10 godina.

Ovaj cilindrični modul je opremljen modernim znanstvenim instrumentima pomoću kojih će se vršiti pokusi iz područja bioloških znanosti, pratiti će se učinak koji duži boravak u svemiru ima na ljudski organizam, istraživati će se ponašanje tekućina i plinova u bestežinskom stanju, vršiti će se istraživanja svojstava raznih materijala, te niz drugih eksperimenata.
U laboratoriju ima mjesta za 10 standardiziranih "spremnika" za smještaj predmeta na kojima će se vršiti istraživanja. Ti "spremnici" predstavljaju zasebne istraživačke jedinice spojene na ISS-ov sustav napajanja i hlađenja. Svi podaci dobiveni pomoću ovih jedinica dostupni su istraživačima na Zemlji, a postoji i video-veza sa Zemljom. ESA je tijekom godina razvila poseban asortiman "spremnika" koji zauzimaju minimum prostora (kojeg je u svemirskim letjelicama uvijek premalo), a omogućuju dobivanje maksimuma znanstvenih rezultata.
Težina Columbusa iznosi 10,3 tone, dužina 7 metara, a promjer 4,5 metra. Unutarnji volumen je nešto manji od 75 prostornih metara.
Columbus predstavlja drugi po redu znanstveni laboratorij koji je priključen na ISS. Prvi je NASA-in Destiny, a u jednom od slijedećih letova Space Shuttle-a biti će dopremljen i treći laboratorij. Radi se o japanskom laboratoriju Kibo (Nada) koji će biti još veći i bolji od prethodna dva.
Uoči prve svemirske šetnje, koja je predviđena za ndjelju, 13:35h (CET), Hans Schlegel i Rex Walheim "prenoćiti" će u ISS-ovoj zračnoj komori, udišući čisti kisik kako bi prije odijevanja svemirskog odijela, "očistili" svoju krv od dušika. Ove su predradnje potrebne radi izbjegavanja takozvane dekompresijske mućnine koja nastaje zbog udisaanja čistog kisika u uvjetima reduciranog tlaka od 300 milibara, kojemu su astronauti izloženi nalazeći se unutar svemirskih odijela. Smanjivanje tlaka spriječava napuhavanje svemirskih odijela. U protivnom bi odijela postala kruta poput "balona u vakumu", što bi astronautima onemogućilo bilo kakvu aktivnost u svemirskim uvjetima.
U dvije od tri svemirske šetnje koliko je potrebno za instalaciju Columbusa, ključnu ulogu će imati ESA-in astronaut, Nijemac Hans Schlegel koji će uz pomoć svog američkog kolege Rexa Walheima izvršiti ovu složenu zadaću. Drugi ESA-in član misije STS-122, Francuz Leopold Eyharts ostati će na ISS-u sljedećih 6 do 8 tjedana. Za to će vrijeme nadzirati instalaciju Columbusa, te njegovo puštanje u rad.