NASA-in lander Phoenix je u ponedjeljak u 1:53 h po srednjoeuropskom vremenu uspješno sletio na Mars. Phoenix je lansiran 04.kolovoza 2007. i na svom je putu prema "Crvenom planetu" prešao gotovo 680 milijuna kilometara. Od ukuno dvanaest dosadašnjih pokušaja, ovo je tek šesti uspješni pokušaj slijetanja na Mars. Phoenix je sletio u Marsovo arktičko područje nazvano Vastitas Borealis koje se nalazi na 68. stupnju sj. Marsove širine i na 234. stupnju ist. Marsove dužine. Glavni cilj ove misije je istraživanje permafrosta-vječno zaleđenog tla do kojeg će Phoenix doći pomoću mehaničke ruke koja može iskopati rupu dubine 0,5 metara. Pokušati će se otkriti da li se led ispod površine ikada barem malo otapa i sadrži li kemijske spojeve bazirane na ugljiku i vodi. To su ključni elementi u odgovoru na pitanje jesu li na Marsu ikada postojali uvjeti za razvoj života mikroorganizama.

Misija Phoenix bi trebala trajati tri mjeseca, baš kao što je bilo zamišljeno da traje i misija NASA-inih blizanaca robota-rovera Spirit i Oportunity. Mađutim, kako su roveri još uvijek (nakon više od četiri godine) aktivni, Phoenix predstavlja treći uređaj koji se nalazi na Marsovoj površini i koj je trenutno aktivan. U Marsovoj orbiti postoje također tri satelita (NASA-ini Mars Odyssey i Mars Reconnissance Orbiter te ESA-in Mars Express) koji su trenutno aktivni i koji roverima i Phoenixu služe kao "posrednik" u komunikaciji sa Zemljom.
Phoenix-ovom slijetanju prethodio je "buran" ulazak u Marsovu atmosferu tijekom kojeg se ova letjelica kretala brzinom od 20500 km/h. Nakon uspješnog prolaska kroz atmosferu, radio-signal sa Phoenixa, koji je zbog udaljenosti Marsa i Zemlje kasnio 15 minuta, potvrdio je uspješno slijetanje. Jednu minutu nakon slijetanja uslijedio je predviđeni prekid veze sa Zemljom kako bi se ograničena količina el. energije dobivene pomoću Phoenix-ovog akomulatora, preusmjerila i upotrijebila za manevar otvaranja solarnih panela. Dva sata nakon slijetanja, Phoenix je na Zemlju poslao snimke koji su potvrdili uspješno otvaranje solarnih panela i ispravan (vertikalan) položaj "stupova" na kojima su instalirani landerova stereo-kamera i "meteorološka stanica".
Na prvim se snimcima vidi "manje stijena nego što smo očekivali, poligoni koje smo prethodno gledali iz svemira, ne vidimo led na površini, ali vjerujemo kako ćemo ga naći ispod površine. Meni to izgleda dobro" kaže Peter Smith sa Univerziteta u Arizoni koji je ujedno i glavni istražitelj misije Phoenix. Na snimcima se takđer ističu višekutne raspukline što je karakterističan uzorak terena pokrivenog permafrostom.
Phoenix je 420 milijuna dolara vrijedan lander opremljen isntrumentima za kemijsku analizu Marsovog tla, te "meteorološkom stanicom" koja služi za istraživanje vremenskih uvjeta koji vladaju na Marsovim polarnim ravnicama. Na "robotskoj ruci" koja služi za prikupljanje uzoraka tla, instalirana je i kamera visoke rezolucije. Ona će znanstvenicima omoguiti detaljanu sliku boje i veličine zrnaca pijeska i leda u prikupljenim uzorcima. Tehnologija snimanja koju koristi ova kamera je ista tehnologija koju koriste stereo kamere rovera Spirit i Oportunity. Na stupu koji se izdiže iznad platforme ovog 1,5 metara visokog i 5,5 metara širokog landera nalazi se visoko rezolutna stereo kamera za snimanje površine koja predstavlja Phoenix-ove "oči". Pogon landeru daje već spomenuti akomulator i solarni paneli koji služe za skupljanje topline sa Sunca koja se potom pretvara u el. energiju, što je presudno za funkcioniranje landera.
Astronomi diljem svijeta, bilo da se radi o profesionalcima ili amaterima, sa nestrpljenjem očekuju nove nalaze koje bi Phoenix trebao slati na Zemlju tijekom nadolazečih tjedana i mjeseci.