Letjelica Cassini je i službeno zvršila svoju četverogodišnju misiju. Nakon dugotrajnog razmatranja daljnje sudbine letjelice koja je napravila ogroman posao, NASA-ini su joj stručnjaci odlučili "produljiti život" za još dvije godine. Za to će vrijeme daljnje aktivnosti letjelice biti usmjerena prema dva najintrigantnija predmeta Cassinijevog četverogodišnjeg istraživanja. Radi se o Saturnovim prirodnim satelitima Titan i Enceladus.

Novost u Cassinijevom znanstvenom timu predstavlja geolog po imenu Bob Pappalarado. On će zamijeniti Denisa Matsona, višegodišnjeg veterana ove misije koji je poslan na novi zadatak.

Pappalaradova istraživanja su usmjerena na procese koji su doveli do stvaranja zaleđenih mjeseca u vanjskim dijelovima Sunčevog sustava uključujući procese koji pokreću gejzire na Enceladusu. Primio je brojna priznanja za svoj rad, a surađivao je također i sa članovima misije Gallileo. Obavljao je i funkciju profesora – asistenta znanosti o planetima na Univerzitetu u Coloradu. Njegovo znanje i iskustvo će zasigurno pridonijeti novim odgovorima na brojna pitanja o Saturnovim zagonetnim mjesecima.
Cassini je lansiran 15. listopada 1997. Tijekom svog sedmogodišnjeg putovanja prešašao je 3,5 mlrd km. koristeći gravitacijsku praćku četiri puta (dva puta Venerinu, te po jednom Zemljinu i Jupiterovu) kako bi se dodatno ubrzao. Na sebi nosi dvanaest znanstvenih instrumenata pomoću kojih je ostvario brojna istraživanja Saturna, njegove atmosfere, te raznih pojava u njoj, Saturnovih prstenova i brojnih Saturnovih prirodnih satelita. Na Cassiniju je bila pričvršćena i sonda Huygens koja se na Božić 2004. odvojila od njega i spustila na Saturnov mjesec Titan- jedini mjesec u Sunčevom sustavu koji ima pravu atmosferu. Sonda nam je po prvi put omogućilla kemijsku analizu Titanove atmosfere, zvuk vjetra sa Titana i pogled na Titanovu površinu. Tijekom svoje misije Cassini je više puta prelijetao Saturnov mjesec Titan, te potvrdio znanstvena predviđanja o postojanju jezera tekućeg metana na njegovoj površini. Međutim, potpuno neočekivano, na opće oduševljenje znanstvenika, dogodilo se otkriće gejzira na površini malog zaleđenog Saturnovog mjeseca nazvanig Enceladus.
Kako se misija približavala svome kraju, stručnjaci su razmišljali na koji će je način završiti. Neki su predlagali da se Cassini usmjeri u područje između Saturnovih prstenova i samog Saturna. Neki su ga htjeli poslati u same prstenove, a neki su ga (kao u slučaju letjelice Gallileo koja je istraživala Jupiter) htjeli usmjeriti prema Saturnovoj atmosferi gdje bi i skončao svoj život. Na sreću, odlučeno je da mu se ipak "produlji život" za još dvije godine.