NASA-in lander Phoenix je konačno identificirao vodu u uzorcima smrznutog Marsovog tla. Dokazi o postojanju vode na Marsu su postojiali i prije, ali ovo je prvi put da smo je "dotaknuli i kušali" kažu stručnjaci Phoenixovog tima. Phoenix je lansiran 04.08.2007. a već se više od dva mjeseca nalazi u području Marsovih polarnih ravnica. Ova misija je trebala trajati do kraja kolovoza, ali nakon ovog otkrića NASA je odlučila produžiti njeno trajanje za još 5 tjedana. U tom će se razdoblju pokušati odgovoriti na pitanje da li se voda ikada dovoljno odmrzava da bi se u njoj pokrenuli biološki procesi, te postoje li u njoj kemijski elemnti koji sadrže ugljik i ostale "sirove sastojke" potrebne za prisutnost života.

Uzorak tla u kojem je detektirana voda potječe iz 5 cm duboke brazde koju je iskopao Phoenix svojom mehaničkom rukom. Uzorak je potom ispitan pomoću Phoenixovog "analizatora topline i plinova" (Thermal and Evolved-Gas Analyzer, skraćeno TEGA). Pomoću ovog uređaja se zagrijava uzorak smrznutog tla i potom se analizira isparavanje. U ovom je slučaju prilikom zagrijavanja uzorka na višim temperaturama, detektirana i manja količina vodene pare. Prisutnost vode izvan Zemlje svakako pobuđuje veliki interes znanstvenika, budući da je život na Zemlji (kakvog mi poznamo) nastao upravo u vodi.
Prvi pokušaji upotrebe ovog isntrumenta bili su bezuspješni jer bi prilikom njegovog aktiviranja došlo do "kratkog spoja". Postojala je bojazan kako se ovaj instrument neće moći koristiti ali kasnije je kvar ipak otklonjen.
"U tlu nema ničega što bi sprječavalo život" kaže Samuel Kounaves, stručnjak za instrument TEGA. "Marsovo tlo je vrsta tla kakvu ćete naći u svom vrtu u kojem bez problema možete uzgajati šparoge" nastavlja Kounaves. Međutim, nakon drugog testa ustanovljeno je postojanje visoko oksidirajuće soli u dijelu tlana kojem se nalazi Phoenix. Takva sol može prouzročiti jalovost tla. Ovo su ipak preliminarni testovi, iza kojih slijedi detaljnija analiza.
Nakon što je Phoenixova mehanička ruka dosegnula spomenutu dubinu naišla je na tvrdu naslagu smrznutog Marsovog tla. Dio te naslage je ugrabljen pomoću lopatice koja se nalazi na vrhu mehaničke ruke. Uslijedila su dva pokušaja dostave uzoraka na analizu pomoću instrumenta TEGA. Pokušaji su bili bezuspješni jer bi uzorak, nakon što bi bio izložen vanjskom utjecaju, ostao "zaglavljen i zaljepljen" u lopatici. U trećem pokušaju je veći dio materijala iz uzorka bio izložen vanjskom utjecaju čak dva dana. Zbog toga je dio vode ispario zbog čega je onemogućeno ponovno zaglavljivanje. Tako je spomenuti uzorak ipak dostavljen na analizu pomoću instrumenta TEGA.
"Mars nam daje iznenađenja" kaže Peter Smith, sa univerziteta u Arizoni koji je ujedno i glavni istražitelj misije Phoenix. "Uzorci materijala bogatog ledom se lijepe za lopaticu nakon što budu izloženi Suncu što je različito od onoga što smo očekivali nakon obavljenih testova sa simuliranim Marsovim tlom. To predstavlja daljnje izazove u manipulaciji uzoraka Marsovog tla, ali za sada nalazimo rješenja, a ujedno i dobivamo nova saznanja o Marsovom tlu" kaže Smith.
Osim tla, Phoenix istražuje i nebo. "Koristeći laser (kao dio Phoenixove meteorološke stanice) istražuje se Marsova prašina i oblaci. "Snop svjetlosti snage 30 wata daje nam laserski šou na Marsu" kaže Victoria Hipkin iz Kanadske svemirske agencije.
Od Phoenixovog slijetanja snimljena je i kompletna panorama Phoenixovog okruženja. Na snimcima se vidi tlo u kojem dominira led. Snimci će biti korisni u daljnjem planiranju istraživanja tla koje se nalazi unutar dosega Phoenixove mehaničke ruke.