Izbornik
Predavanja
09.02
20.30h
Nastanak života na Zemlji
Predaju: Vanesa i Alen
16.02
20.30h
Život na Zemlji: doba paleozoika
Predaju: Vanesa i Alen
23.02
20.30h
Život na Zemlji: doba dinosaura
Predaju: Vanesa i Alen
Društvo zadržava pravo promjene predavanja

Mjesečni pregled neba
Pratite nas:
Facebook subscribe logo Twitter subscribe logo Google+ subscribe logo RSS subscribe logo

Sponzori
Grad Rijeka
Primorsko-goranska Županija
Kako je Venera ostala bez vode

Show original picture venera Tijekom prosinca protekle godine, ESA-ina letjelica Venus Express, koja orbitira oko Venere od lipnja 2006., je istraživala procese u Venerinoj atmosferi na njenoj dnevnoj strani. Godinu ranije istraživana je atmosfera na noćnoj strani. Objedinjavanjem podataka dobivenih ovim istraživanjima, postaje jasnije što se dogodilo sa vodom na Veneri kojom je, kako neki smatraju, obilovala u prošlosti.

Veličina Venere je skoro ista kao i Zemljina i oba planeta su nastajala u isto vrijeme, pa se vjeruje kako je nekada Venera također obilovala vodom. Show big picture Show original picture relejf
Snimak Venerinog reljefa pomoću radara američke letjelice Magellan.
Ljubaznošću NASA-e

Tijekom 2007. Venus Expressovi uređaji su detektirali gubitak velikih količina vodika i kisika iz Venerine atmosfere na noćnoj strani. "U grubo" rečeno, zabilježen je dvostruko veći "bijeg" atoma vodika od atoma kisika. Budući da je molekula vode sastavljena od dva atoma vodika i jednog kisika, predpostavlja se kako u Venerinoj atmosferi dolazi do raspada tih molekula. Tijekom prosinca, Venus Expressov magnetometar po prvi je put detektirao gubitak vodika iz Venerine atmosfere na dnevnoj strani. Magda Delva sa austrijske akademije znanosti koja je ujedno i voditelj ovog istraživanja, zajedno sa svojim kolegama je izračunala kako gubitak jezgri vodikovih atoma na dnevnoj strani iznosi oko 2x10 na 24. potenciju svake sekunde. Show big picture Show original picture putanja
Skica puta Venus Expressa sa Zemlje do Venere i njena sadašnja orbita.
Ljubaznošću ESA-e

Za razliku od Zemlje, Venera nema vlastito magnetno polje koje bi njenu atmosferu štitilo od utjecaja Sunčevog vjetra (toka električki nabijenih čestica koje "jure" Sunčevim sustavom). Sunčev vjetar tako "otpuhuje" dijelove Venerine nezaštićene atmosfere. Na taj način Venera gubi vodu već 4 i pol milijarde godina.
Međutim, kako bi Magda Delva i njeni suradnici bili sigurni u ispravnost ovih otkrića, moraju potvrditi da je i na dnevnoj strani gubitak atoma kisika dvostruko manji od gubitka atoma vodika.
Svi ovi nalazi znanstvenike vode do nove zagonetke. Detektirani vodikovi ioni mogu postojati u atmosferskim područjima visoko iznad Venerine površine ali podrijetlo tih područja ostaje i dalje nepoznato. Show big picture Show original picture letjelica
Umjetnička vizija letjelice Venus Express.
Ljubaznošću ESA-e

Stavi na: Stavi na Twitter Stavi na Facebook Dinko Brautović, 12.1.2009