Marsov vjetar čisti Spiritove solarne panele
Vjetar koji je nedavno zapuhao u predjelu u kojem se nalazi NASA-in rover Spirit, djelomično je očistio prašinu koja se nataložila na njegovim solarnim panelima. Prašina je toliko prekrila Spiritove solarne panele da je propusnost Sunčeve svjetlosti svedena na svega 25%. U takvim okolnostima rad rovera je bitno otežan jer nedostaje važan izvor energije. Glavni izvor napajanja u tom slučaju ostaju dva akomulatora koja su već dosta oslabljena petogodišnjim radom.
Ovo nije prvi put da je Marsov vjetar "produžio Spiritov život". Posljednje značajno čišćenje panela pomoću Marsovog vjetra, dogodilo se u srpnju 2007. godine. Tada je očišćeno više prašine nego sad, ali je nakon nekoliko tjedana pješćana oluja ponovno "zaprljala" Spiritov izvor energije.

Izgled Spiritovih solarnih panela prilikom njegovog dolaska na visoravan "Home Plate".
Ljubaznošću NASA-e
Ljubaznošću NASA-e
Spirit je 31. siječnja 2009. vozio oko 9 m dok nije naišao na kamen zbog kojeg se privremeno zaustavio. Trenutačni cilj Spiritovog tima je prevesti rover preko ili oko niske visoravni nazvane "Home Plate"na kojoj se Spirit već dugo nalazi. Na taj bi način rover trebao stići na drugi kraj spomenute visoravni kako bi tamo obavio znanstvena istraživanja.
Rover Oportunity, koji se nalazi na Suprotnoj strani Marsa, 10.02.2009. je prešao 135,9 m. Od svog slijetanja u siječnju 2004. prevalio je ukupno 14,36 km (iako je bilo predviđeno samo nekoliko stotina metara), uključujući 2,58 km od kad je izašao iz 800 m širokog Victoria kratera (28.08.2008.). Oportunity je proveo oko 2 godine istražujući naslage na stijenkama ovog 800 m širokog kratera, a sada se kreće prema Endeavor krateru koji je udaljen od Victorie udaljen čak 12 km. Na tom će se putu često zaustavljati kako bi istraživao kamenja i stijene čiji je sastav zanimljiv NASA-inim stručnjacima.
Spirit i Oportunity su do sada pomoću svojih brusilica izbušili na stotine Marsovih stijena, izmjerili su pomoću svojih spektrometara njihov sastav, poslali su (što preko satelita, što izravno) na tisuće snimaka Marsove površine, Mrasovih pješćanih oluja, oblaka i nebeskih objekata. Njihov najveći uspjeh ipak predstavlja pronalazak hematilia u Marsovom tlu i stijenama što dokazuje da je na Marsu nekad doista bilo vode. To je bio njihov glavni zadatak zbog kojeg je i došlo do pokretanja ovog projekta."Ova misija je možda motivirana znanošću, ali se s vremenom pretvorila u prvu ljudsku kopnenu ekspediciju na drugom planetu. Kada se za nekoliko desetljeća ljudi osvrnu na ovu misiju, roveri neće biti značajni samo po vrijednim znanstvenim pronalascima, nego i po tome što smo po prvi put uistinu istraživali Mars uzduž njegove površine" kaže Frank Hartman JPL-ov vozač rovera.






