Godinama se mislilo se kako su Saturnovi prstenovi gotovo potpuno ravni. Najnoviji snimci letjelice Cassini (čija se sonda Huygens 2005.g. spustila na Saturnov mjesec Titan) otkrivaju postojanje neravnina unutar prstenova. Najveće novootkrivene izbočine toliko strše ("iznad i ispod" prstenova) da njihova visina u odnosu na disk prstenova doseže visinu nekih vrhova planinskog masiva Rocky Mountines (Stijenjak). Do ovog se otkrića došlo uočavajući dugačke sjene koje izbočine bacaju na dijelove prstenova. Sjene su se tek sada pojavile jer trenutno traje ekvinocij (Sunce svijetli izravno u ekvator) koji se na Saturnu odvija svakih petnaest godina.

Znanstvenici su oko tjedan dana koristili letjelicu Cassini kako bi promatrali izbočine unutar Saturnovih prstenova čiji je odsjaj "ulovila" Cassinijeva kamera. Pretpostavljalo se kako postoje ledene grude unutar prstenova, ali se nije mogla točno odrediti visina i širina njihovog kretanja dok nije nastupio Saturnov ekvinocij zbog kojeg su nastale sjene ovih objekata.

Najveće iznenađenje predstavljaju mnoga mjesta na kojima su uočeni "vertikalni reljefi" koji strše "ispod i iznad" diska prstenova za čiju se visinu govorilo (uspoređujući je sa širinom) da je puno "tanja od stranice papira", kaže Linda Spilker, pomoćna projektna znanstvenica NASA-inog Jet Propulsion Laboratory-ja. Za proučavanje ovih snimaka biti će potrebno više vremena, ali oni će nam pomoći u razumijevanju evolucije Saturnovih prstenova i određivanju njihove starosti, kaže Linda.
Visina brazde nastale kretanjem ledenog tijela kojeg svojom gravitacijom povlači jednan od šesdeset i jednog (za sada poznatog) Saturnovog mjeseca po imenu Daphnis, iznosi oko 4 km. To je nejviši "vertikalni zid" koji je ikad izmjeren unutar Saturnovih prstenova. Mislio se kako visina Saturnovih prstenova može eventualno doseći visinu moderne dvokatnice, a izgleda kako može doseći visinu planine visoke nekoliko kilometara.
Znanstvenike su zaintrigirali svijetli tragovi koji su također uočeni na prstenovima. Predpostavlja se da su to oblaci prašine nastali usljed sudara manjih krhotina unutar prstenova. I ove pojave je bilo puno lakše uočiti zahvaljujući Sunčevoj svjetlosti koja usljed ekvinocija obasjava prstenove pod niskim kutem.
Kombinacijom Cassinijevih snimaka u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra, izmjerena je najniža temperatura Saturnovih prstenova do sada koja iznosi (za A - prsten) hladnih 43 Kelvina.
Letjelica Cassini istražuje Saturn, njegove prstenove i mjesece od druge polovice 2004. godine kad je stigla u njegovu orbitu. Do sada je otkrila nove prstenove, mjesece, isparavanja, te omogućila nova saznanja o Saturnovom sustavu.