ESA-ina letjelica Rosetta u čijem je opremanju sudjelovala i NASA, 12. studenog se posljednji put "susrela" sa Zemljom na svom putu prema kometu 67P/Churyumov-Gerasimenko. Tri tone teška letjelica lansirana je u ožujku 2004. iz mjesta Kourou u Gvajani pomoću europske rakete Ariane 5B. Do sada je tri puta koristila Zemljinu gravitacijsku praćku kako bi se dodatno ubrzala. Na svom desetogodišnjem putu, 2010. godine, će proći pored asteroida 21 Lutetia prije nego uđe u fazu hibernacije koja će trajati do dolaska na cilj, 2014. godine, kada bi se sonda Philae trebala odvojiti od matične letjelice i spustiti na komet.
U ovom posljednjem prolijetanju pored Zemlje, Rosetta je poslala niz kvalitetnih snimaka našeg planeta.

Kometi su vječni predmet znanstvenih istraživanja jer se predpostavlja da su nastali, otprilike u isto vrijeme kada i plinoviti divovi u Sunčevom sustavu (Jupiter, Saturn, Uran i Neptun), prije 4,6 milijarde godina. Mnogi znanstvenici vjeruju kako su kometi tijekom udara u Zemlju, u vrijeme njenog nastajanja, donijeli organske molekule

koje su bile ključne za razvoj života. Neki također pretpostavljaju kako su planeti i kometi sačinjeni od istih komada prašine i leda nastalih prilikom "rađanja" Sunca, dok drugi smatraju da su kometi nastali čak i prije toga, pa vjerovatno sadrže međuzvjezdane tvari starije od našeg Sunčevog sustava.
U zadnjih 20-ak godina istraživanje kometa je intenzivirano. Godine 1986. čak pet letjelica je pratilo jedan od najpoznatijih kometa pod imenom Halley-ev komet koji prolazi pokraj Zemlje svakih 76 godina. Misija Deep Impact je 2005. po prvi put u povijesti omogućila pogled ispod površine kometa tako što se sonda udarač - impactor (nakon odvajanja od matične letjelice) zabila u komet Tempel 1. Pored kamera matične letjelice, ovaj događaj je sniman sa više mjesta na Zemlji, a također ga je snimila i Rosetta. Početkom ovog desetljeća, letjelica Stardust je u dva navrata skupljala čestice kometa zvanog Wild 2 i jednom tz. međuzvjezdanu prašinu i (po prvi put u povijsti) te čestice fizički donijela na Zemlju.
Letjelica Rosetta bi se u kolovozu 2014. godine trebala trabala približiti kometu 67P/Churyumov-Gerasimenko na udaljenosti od 500 milijuna kilometara i ući u njegovu stazu. Iz tog će položaja istraživati njegovu jezgru i omotač – komu. Potom će se u studenom 2014. (po prvi put) na komet spustiti sonda nazvanu Philae. Predviđeno je da se zbog vrlo slabe kometove gravitacije Philae pomoću harpuna usidri i pričvrsti na jezgru kometa. Matična letjelica ima na sebi ukupno 11 znanstvenih instrumenata, a sonda Philae 10. Pomoću njih će se proučavati kometova jezgra i tzv. koma – oblak plina i prašine koji nastaje usljed topljenja jezgre zbog blizine Sunca. Promjer jezgre jednog kometa može biti nekoliko kilometara, a promjer kome nekoliko stotina tisuća kilometara, dok kometov rep može biti dugačak milijunima kilometara. Predpostavlja se da je jezgra kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko široka oko 3 km, i oko 5 km dugačka. Kometov perihel (položaj najbliži Suncu) je na pola puta između Zemlje i Marsa (1,29 AJ), a afel (najudaljeniji položaj od Sunca) je nešto kraći od Jupiterovog. Vrijeme orbitiranja kometa oko Sunca je 6,57 godina.
Jedan od Rosettinih glavnih zadataka biti će i promatranje i mjerenje povećanja kometove aktivnosti dok se on bude nalazio u perihelu. Pored ovih glavnih zadaća, Rosetta je do sada obavljala još neke poslove. To je prije svega već spomenuto snimanje udara sonde u komet Tempel 1, snimanje Mars prilikom korštenja njegove gravitacijske praćke 2007. i snimanje asteroida Stains 2008.
Očekuje se kako će ova misija omogućiti bolji uvid o karakteristikama i podrijetlu kometove jezgre. Njeni onstrumenti će mjeriti kemisjki sastav, proučiti kometovu mineralogiju i izotopski sastav.