Kometi su vječni predmet znanstvenih istraživanja jer se predpostavlja da su nastali, otprilike u isto vrijeme kada i plinoviti divovi u Sunčevom sustavu (Jupiter, Saturn, Uran i Neptun), prije 4,6 milijarde godina. Mnogi znanstvenici vjeruju kako su kometi tijekom udara u Zemlju, u vrijeme njenog nastajanja, donijeli organske molekule

koje su bile ključne za razvoj života. Neki također pretpostavljaju kako su planeti i kometi sačinjeni od istih komada prašine i leda nastalih prilikom "rađanja" Sunca, dok drugi smatraju da su kometi nastali čak i prije toga, pa vjerovatno sadrže međuzvjezdane tvari starije od našeg Sunčevog sustava.
U zadnjih 20-ak godina istraživanje kometa je intenzivirano. Godine 1986. čak pet letjelica je pratilo jedan od najpoznatijih kometa pod imenom Halley-ev komet koji prolazi pokraj Zemlje svakih 76 godina. Misija Deep Impact je 2005. po prvi put u povijesti omogućila pogled ispod površine kometa tako što se sonda udarač - impactor (nakon odvajanja od matične letjelice) zabila u komet Tempel 1. Pored kamera matične letjelice, ovaj događaj je sniman sa više mjesta na Zemlji, a također ga je snimila i Rosetta. Početkom ovog desetljeća, letjelica Stardust je u dva navrata skupljala čestice kometa zvanog Wild 2 i jednom tz. međuzvjezdanu prašinu i (po prvi put u povijsti) te čestice fizički donijela na Zemlju.
Letjelica Rosetta bi se u kolovozu 2014. godine trebala trabala približiti kometu 67P/Churyumov-Gerasimenko na udaljenosti od 500 milijuna kilometara i ući u njegovu stazu. Iz tog će položaja istraživati njegovu jezgru i omotač – komu. Potom će se u studenom 2014. (po prvi put) na komet spustiti sonda nazvanu Philae. Predviđeno je da se zbog vrlo slabe kometove gravitacije Philae pomoću harpuna usidri i pričvrsti na jezgru kometa. Matična letjelica ima na sebi ukupno 11 znanstvenih instrumenata, a sonda Philae 10. Pomoću njih će se proučavati kometova jezgra i tzv. koma – oblak plina i prašine koji nastaje usljed topljenja jezgre zbog blizine Sunca. Promjer jezgre jednog kometa može biti nekoliko kilometara, a promjer kome nekoliko stotina tisuća kilometara, dok kometov rep može biti dugačak milijunima kilometara. Predpostavlja se da je jezgra kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko široka oko 3 km, i oko 5 km dugačka. Kometov perihel (položaj najbliži Suncu) je na pola puta između Zemlje i Marsa (1,29 AJ), a afel (najudaljeniji položaj od Sunca) je nešto kraći od Jupiterovog. Vrijeme orbitiranja kometa oko Sunca je 6,57 godina.
Jedan od Rosettinih glavnih zadataka biti će i promatranje i mjerenje povećanja kometove aktivnosti dok se on bude nalazio u perihelu. Pored ovih glavnih zadaća, Rosetta je do sada obavljala još neke poslove. To je prije svega već spomenuto snimanje udara sonde u komet Tempel 1, snimanje Mars prilikom korštenja njegove gravitacijske praćke 2007. i snimanje asteroida Stains 2008.
Očekuje se kako će ova misija omogućiti bolji uvid o karakteristikama i podrijetlu kometove jezgre. Njeni onstrumenti će mjeriti kemisjki sastav, proučiti kometovu mineralogiju i izotopski sastav.