;)
;)
Umjetnička vizija Cassinija.
Ljubaznošću NASA-e
Preciznim praćenjem Cassinijevog kretanja tijekom četiri preleta iznad Titana u razdoblju od veljače 2006. do srpnja 2008., na visini od 1300 do 1900 km, NASA-ini su nanstvenici kreirali Titanovu gravitacijsku kartu. Suptilni gravitacijski trzaji koji su izmjereni upućuju na to da se ispod površine Titana odvija distribucija materijala. Također je zaključeno kako je unutrašnjost Titana prehladna i inertna da bi se kompletno razdvojila na slojeve leda i stijena.
Kako bi došli do ovih saznanja tijekom Cassinijevih prelijetanja se pratilo njegova kolebanja koja je prouzročila Titanova gravitacija. Sustav Zemaljskih antena pod nazivom Deep Space Network detektirao je ove promjene u Cassinijevoj putanji unutar 5 tisućinka milimetara u sekundi iako je letjelica udaljena od Zemlje više od milijardu kilometara.
Cassinijevo otkriće pokazuje kako se Titan razvijao na drugačiji način od unutarnjih planeta poput Zemlje, ili ledenih mjeseca poput Jupiterovog Ganimeda čija se unutrašnjost kompletno razdvojila na karakteristične slojeve leda i stijenja.
;)
Umjetnička vizija Cassinija i Titanove unutrašnjosti. Prvi sloj ispod površine prikazuje led, pa mogući ocean, pa ponovno led i na kraju mješavinu leda i stijena.
Ljubaznošću NASA-e
Ovo otkriće omogućava bolje razumijevanje Titanovog mjesta među ledenim satelitima našeg solarnog sustava.
Znanstvenici su znali da je Titan sačinjen od leda i stijenja (u omjeru otprilike pola – pola), no bili su im potrebni gravitacijski podaci kako bi utvrdili distrubuciju tih materijala. Ispada da je unutrašnjost Titana mješavina leda i stijenja koji se vjerojatno nikad nisu zagrijali iznad neke mlake temperature. Jedino u području koje seže 500- tinjak kilometara ispod površine postoji led bez stijenja s obzirom da je mješavina leda i stijena na većim dubinama. Kako bi se izbjeglo odvajanje leda i stijena potreban je izostanak prevelikog zagrijavanja leda, što znači da je Titan nastajao prilično polagano za mjesec kroz razdoblje od milijun godina, i to u vremenu neposredno nakon stvaranja Sunčevog sustava.
Ovo nepotpuno razdvajanje leda i stijena čini Titan različitim od Jupiterovog mjeseca Ganimeda na kojem su se stijene i led poptuno razdvojile, a više nalik Callistu za kojeg se vjeruje da ima sličnu mješavinu u unutrašnjosti. Iako su mjeseci otprilike jednake veličine, očito imaju različitu povijest nastanka.
Ovi rezultati ne govore o tome da li Titan ima ocean ispod površine, no znanstvenici kažu kako je točnost ove pretpostavke vrlo vjerojatna te u tom smjeru namjeravaju i dalje istraživati. Eventualno detektiranje oceanskih mijena induciranih od Saturna, što je i cilj znanstvenog radio tima, bi osiguralo jasan dokaz o postojanju takvih skrivenih vodenih slojeva.
