Izbornik
Predavanja
09.02
20.30h
Nastanak života na Zemlji
Predaju: Vanesa i Alen
16.02
20.30h
Život na Zemlji: doba paleozoika
Predaju: Vanesa i Alen
23.02
20.30h
Život na Zemlji: doba dinosaura
Predaju: Vanesa i Alen
Društvo zadržava pravo promjene predavanja

Mjesečni pregled neba
Pratite nas:
Facebook subscribe logo Twitter subscribe logo Google+ subscribe logo RSS subscribe logo

Sponzori
Grad Rijeka
Primorsko-goranska Županija
Istraživanje života u ekstremnom okolišu

Show big picture Show original picture podvodni ispusti
Vađenje podmornice Nurus iz miora.Izvor: Woods Hole Oceanographic Institution
Stručni tim Oceanografskog zavoda Woods Hole (SAD) u suradnji s NASA-om, otkrio je najdublji do sada poznati hidrotermalni podvodni ispust na planetu Zemlji. Otkriće je ostvareno u sklopu programa traganja za oblicima života koji su se razvili u ekstremno nepovoljnim uvjetima. Ispust se nalazi u Zapadnom Karipskom moru na dubini od 5000 metara. Proučavanja geoloških, bioloških i kemijskih tragova života u ekstremnim uvjetima, znanstvenicima pomažu u spoznaji o krajnjim granicama do kojih život može egzistirati.
Dobiveni rezultati se koriste pri stvaranju odrednica po kojima se traži život izvan Zemlje.

Prvi vrući podvodni hidrotermalni ispusti otkriveni su još prije 30-ak godina. Međutim, najveći dio takozvanog Srednjeoceanskog hrbata je po pitanju tih ispusta i dalje neistražen. Show original picture podvodni ispusti
Stručni tim prima svježe podatke sa Neurusa.Izvor: Woods Hole Oceanographic Institution
Srednjeoceanski hrbat je naziv za podvodni planinski lanac formiran usljed tektonskih aktivnosti tj. pomicanja Zemljine kore. Taj 65 000 km dug lanac (najduži na svijetu) se u stvari sastoji od više hrptova koji čine globalni sustav koji zahvaća svaki ocean.
Pri istraživanju hidrotermalnih ispusta znanstvenici su orjentirani na lagano uzdignute podvodne brazde kao što je 110 km dugačka, brazda Mid-Cayman, smještena u najdubljem dijelu Karipskog mora.
Stručni tim pod vodstvom Oceanografskog zavoda Woods Hole u suradnj s NASA-om, se u listopadu 2009. istraživačkim brodom Cape Hatteras uputio prema Zapadnom Karipskom moru. Koristeći senzore robotske podmornice Neurus, pretraživana je brazda Mid-Cayman. Brazda je dio tektonske granice između Sjevernoameričke i Karipske ploče. Na dijelu granice u kojem se ploče razdvajaju pronađen je izvor iz kojeg izlazi materijal iz Zemljine unutrašnjosti formirajući novu koru morskog dna. Show big picture Show original picture europa
Jupiterov mjesec Europa. Na slici su uočljive brazde između ledenih ploča na površini ispod koje se nalazi zekući ocean.Izvor: NASA
Otkriveno je kako u brazdi Mid-Cayman postoje barem tri hidrotermalna područja. U svakom od njih je primjećeno različito međudjelovanje vode i stijena, što u kombinaciji sa geološkim nalazima i relativnom izoliranošću ovo područje čini jedinstvenim.
Uzeti uzorci su odneseni u laboratorij i njihova analiza tek predstoji. Znanstvenici se nadaju kako će proučavanjem uzoraka biti pronađene još neispitane vrste mikroorganizama. Oni se u odnosu na nas nalaze na područjima ekstremno visokg tlaka i temperature, te drukčjih kemijskih procesa. Ti organizmi ujedno predstavljaju bića koja žive na najudaljenijim mjestima od Sunčeve energije i svjetlosti. Hranidbeni lanac većine današnjih bića na Zemlji zasniva se na energiji dobivenoj pomoću Sunčeve svjetlosti (fotosinteza). Organizmi koji žive na dubinama do kojih ne dopire Sunčeva svjetlost dobivaju energiju iz tvari koje izviru iz hidrotermalnih ispusta (kemosinteza). Sličan scenarij znanstvenici predviđaju u tekućem oceanu na zaleđenom Jupiterovom mjesecu "Europa". Tekuću vodu ispod ledene kore debele oko 19 kilometara na tom su prirodnom satelitu proučavale letjelice Voyager 1 i 2 i Galileo. Jupiteov mjesec "Europa" jedan je od prioriteta budućih misija u kojima će se pokušati pronaći mjesta na kojima postoje uvjeti za život izvan Zemlje. Rezultati dobiveni proučavanjem Zemaljskih podvodnih ispusta "svakako će pomoći u razumijevanju onoga što bismo mogli pronaći kad budemo tamo (na Europi op.a.) tražili život", kaže NASA-in znanstvenik Max Coleman koji na ovom projektu surađuje sa istraživačkim timom Oceanografskog zavoda Woods Hole.

Stavi na: Stavi na Twitter Stavi na Facebook Dinko Brautović, 29.7.2010