
Snimak asteroida Lutetia iz najbliže točke u kojoj se nalazila letjelica Rosetta.
Ljubaznošću ESA-e
ESA-ina letjelica Rosetta je tijekom srpnja poslala na Zemlju niz izvrsnih snimaka zagonetnog asteroida Lutetia. Lansirana 2004. godine, Rosetta trenutno putuje prema svom odredištu – kometu 67P/Churyumov-Gerasimenko na koji bi se 2014. g. trebala spustiti njena sonda Philae. Letjelica je na svom putu do sada obavila već nekoliko snimanja raznih objekata. Ovo posljednje je posebno važno zbog određivanja podrijetla asteroida Lutetia. Prema nekim snimkama zemaljskih teleskopa moglo bi se raditi o asteroidu tzv. C-tipa, nastalom u doba stvaranja Sunčevog sustava, prije više od 4 milijarde godina. Otkriće tako starog tijela u svijetu znanosti uvijek predstavlja glavni zgoditak, jer njegovo proučavanje u stvari znači "pogled u prošlost".
Rosetta se najviše približila Lutetiji 10. srpnja u 18:10 sati po srednjeeuropskom vremenu kada je njena udaljenost od asteroida iznosila 3162 km. Prolijetanje je trajalo svega jednu minutu. Letjelica se tada kretala brzinom od 15 km/s.

Asteroid Lutetia i planet Saturn.
Ljubaznošću ESA-e
Međutim, kamere su snimale satima, a pripreme Rosettinih uređaja za ovo prolijetanje su trajale danima. Tijekom prolijetanja bili su aktivni i uređaji Rosettine sonde Philae.
Već na prvim slikama uočljivo je mnoštvo kratera na površini asteroida. Slike su dobivene kombinacijom snimaka Rosettine širokokutne i uskokutne kamere. Krateri su nastali usljed udaraca brojnih krhotina koje je asteroid privukao svojom gravitacijom. Zabilježena je i divovska depresija u obliku zdjele koja se prostire duž velikog dijela površine asteroida. Pregledom daljnjih snimaka zaključeno je kako je Lutetia tijelo duguljastog oblika čija je najduža strana duga 130 km.
Asteroid Lutetia već godinama za znanstvenike predstavlja zagonetku. Prema nekim procjenama radi se o C-tipu asteroida, "primitivnom" objektu nastalom u doba stvaranja Sunčevog sustava. Prema drugim, riječ je o M-tipu za koje se smatra da su izvor metalnih meteorita.

Detalji s kometove površine.
Ljubaznošću ESA-e
Analizirajući podatke dobivene pomoću uređaja Rosette i njene sonde Philae, znanstvenici će moći odrediti površinski sastav i gustoću asteroida, te eventualno postojanje vrlo rijetke atmosfere i magnetne aktivnosti. Na taj će se način saznati i kojem tipu asteroida pripada Lutetia.
U nadolazećim mjesecima i godinama, Rosetta će nastaviti putovanje prema svom glavnom cilju - kometu 67P/Churyumov-Gerasimenko. Kada dođe u njegovu blizinu, sonda Philae će se odvojiti od svoje matične letjelice i spustiti na površinu kometove jezgre. Tada će se komet nalaziti u blizini Jupitera. Rosetta će potom još mjesecima pratiti i proučavati komet, sve do točke u kojoj će on biti najbliži Suncu.
Simulaciju prolijetanja možete pogledati na ESA-inim stranicama.






