Umjetnička vizija orbitalnog observatorija Herschel.
Ljubaznošću stfc.ac.uk Otkako je 2001. godine neočekivano uočen divovski oblak vodene pare oko umiruće zvijezde, znanstvenici Europske svemirske agencije (ESA) tragaju za njegovim izvorom. Zagonetka je riješena pomoću ESA-inog orbitalnog opservatorija Herschel koji svemirske objekte snima u infracrvenom dijelu spektra.
Herschel je postavljen u Zemljinu orbitu 2009. godine, a ime je dobio po njemačko - britasnkom astronomu iz 18. i 19. stoljeća, sir Williamu Herschelu poznatom po otkriću infracrvenog zračenja.

Orbitalni opservatorij Herschel sadrži teleskop u koji je ugrađeno najveće (pojedinačno) zrcalo ikad lansirano u svemir. Pomoću njega se mogu promatrati i snimati vrlo udaljeni objekti u svemiru kao što su mlade galaksije udaljene milijardama svjetlosnih godina. Može istraživati oblake iz kojih nastaju nove zvijezde tragajući za molekulama koje formiraraju medije (poput vode) u kojima može postojati život.

Herschelov snimak zvijezde IRC+10216.
Ljubaznošću ESA-e Promatrajući 2001. godine zvijezdu pod oznakom IRC+10216, uočen je oko nje divovski oblak koji sadrži vodenu paru. ESA-ini znanstvenici su odmah počeli tražiti izvor. Tada, dok u Zemljinoj orbiti još nije bilo opservatorija Herschel, pretpostavljalo se kako voda eventualno dolazi sa patuljastih planeta koji možda orbitiraju oko zvijezde ili od kometa čije jezgre isparavaju usljed topline koju isijava zvijezda. Međutim, voda je prevruća da bi nastajala usljed isparavanja malih ledenih tijela. Preciznim Herschelovim instrumentima je izmjereno kako temperatura u oblaku oko zvijezde IRC+10216 varira između -200 i 800° C što znači da je oblak formiran u blizini zvijezde gdje komet ne bi mogao egzistirati.
Pomoću orbitalnog opservatorija Herschel je otkriveno kako je uzrok stvaranja oblaka vodene pare oko zvijezde IRC+10216 ultraljubičasto (UV) zračenje.
Zvijezdu obavija golema nakupina svemirske prašine unutar koje su detektirane strukture u obliku gruda. Pomoću Herschelovih instrumenata otkriveno je kako ultraljubičasto zračenje koje emitiraju okolne zvijezde dopire duboko u u nakupinu prašine i razdvaja molekule ugljičnog monoksida i silicij monoksida na atome kisika. Potom se atomi kisika spajaju sa molekulama vodika formirajući vodu.
Ugljični spojevi i voda su ključni sastojci za život kakvog mi poznamo. Zahvaljući Herschelu znamo za postojanje tih sastojaka oko zvijezde IRC+10216.
Zvijezda IRC+10216 je takozvani crveni div.
Herschelov snimak magline Rosetta u kojoj se nalaze zvijezde u nastajanju obavijene svemirskom prašinom.
Ljubaznošću ESA-e Stotinama je puta veća od Sunca, iako je samo nekoliko puta masivnija. Nalazi se na udaljenosti od 500 svjetlosnih godina, što znači da promatramo procese koji su se odvijali na njoj i oko nje prije 500 godina. Kada bi se ona nalazila na mjestu našeg Sunca protezala bi se do područja u kojem se nalazi planet Mars. Teško se može uočiti u vidljivom dijelu spektra čak i sa najjačim tesleskopima, a kada se promatra u pojedinim područjima infracrvenog dijela spektra predstavlja jedan od "najsjajnijih" objekata na nebu. Razlog tome je spomenuta nakupina svemirske prašine kojom je obavijena zvijezda IRC+10216. Ta prašina apsorbira gotovo svu količinu vdljive svjetlosti koju emitira zvijezda, nakon čega dolazi do reemitiranja elektro-magnetskih valova u infracrvenom dijelu spektra. Stoga bi bez uređaja koji promatraju svemirske objekte u infracrvenom dijelu spektra, ovakva bi otkrića bila nemoguća.
Znanstvenici sada planiraju daljnja istraživanja zvijezda oko kojih su detektirani ugljični spojevi nadajući se kako će biti otkrivene još neke zvijezde slične IRC+10216

Stavi na: