;)
Mikroskopski snimak bakterije GFAJ-1.
Ljubaznošću NASA-e
Na spektakularno najavljivanoj NASA-inoj tiskovnoj konferenciji konačno su objavljeni rezultati najnovijih astrobioloških istraživanja. Iako je većina svjetskih medija najavljivala objavu mogućnosti života na Saturnovim mjesecima Titanu ili Enceladusu, koje već godinama istražuje letjelica Cassini - Huygens, to se ipak nije dogodilo.
Nasuprot tome, NASA je predstavila novootkriveni, do sada potpuno nepoznat oblik života na Zemlji.
Život kakav poznamo temelji se na ugljiku, vodiku, dušiku, kisiku, sumporu i fosforu. Tih šest kemijskih elemenata u stanicama živih organizama izgrađuju bjelančevine, DNK i RNK, te sudjeluju u procesima "skladištenja" energije.
;)
;)
Felisa Wolfe - Simon, voditeljica istraživanja.
Ljubaznošću NASA-e
Fosfor je središnja komponenta molekule koja prenosi energiju u stanicama. Međutim, bakterija GFAJ-1 u svojoj biokemiji umjesto fosfora koristi arsen, koji kod ostalih živih bića na Zemlji narušava metaboličke putove. Arsen je kemijski element koji je sličan fosforu, ali učinak na do sada poznate žive organizme je potpuno različit. Molekula sa supstitutom u obliku arsena nema toliko čvrstu molekularnu strukturu zbog čega DNK postaje nestabilan i dolazi do njegova "pucanja".
Spomenuto proučavanje provedeno je na uzorcima bakterija iz Kalifornijskog jezera po imenu Mono. Ono je odabrano kao središnje mjesto istraživanja zbog svojih neobičnih kemijskih svojstava. To su prije svega visok salinitet i alkalitet, te velika količina arsena (najveća ikad zabilježena u nekom jezeru na Zemlji). Jezero posjeduje ovakva svojstva zbog svoje 50-godišnje izoliranosti od izvora pitke vode.
Iako ova objava nije toliko senzacionalna kao što bi to bio pronalazak izvanzemaljskog života, radi se ipak o revolucionarnom otkriću koje dokazuje mogućnost razvitka života na potpuno drugačiji način nego što se do sada mislilo, i to upravo na Zemlji.
;)
;)
Jezero Mono.
Ljubaznošću NASA-e
Na Saturnovom mjesecu Titanu, jedinom mjesecu u Sunčevom sustavu s pravom atmosferom, arsen bi zbog niskih temperatura (-170° C) mogao biti stabilniji od fosfora. Ako na Zemlji postoje organizmi koji umjesto fosfora koriste arsen, možda bi se na nekom mjestu poput Titana također mogao razviti život. Međutim, u slučaju Titana i dalje problem ostaje niska temperatura. Na Zemlji nije zabilježen život ispod temperature od -70° C.
Iako još uvijek ima puno nepoznanica po pitanju stvaranja i održavanja života u "nezemaljskim uvjetima", ovo će otkriće uvelike predstavljati jednu od budućih odrednica u potrazi za izvanzemaljskim životom.
