;)
;)
Herschelov snimak mjesta udaljenog 1000 svj. godina od Zemlje (u zviježđu Orao) na kojem nastaju mlade zvijezde.
Izvor: ESA
ESA (Europska svemirska agencija) je tijekom veljače objavila nove rezultate istraživanja tzv. kozmičke tamne tvari. Istraživanja su provođena pomoću svemirskog opservatorija Herschel. Tamna tvar je naziv za svemirsku materiju koja se ne može detektrirati jer ne reflektira elektromagnetsko zračenje, ali se može promatrati njen učinak na objekte u svemiru.
Novost predstavlja otkriće grupe galaktika kojima je u procesu stvaranja bila potrebna manja količina tamne tvari od one koja je postojala u galaktikama koje su do sada proučavane.
Budući da većinu mase u galaktici čini upravo tamna tvar, njeno poznavanje je ključno u razumijevanju nastanka galaktika u ranom svemiru, kao i za razumijevanje budućnosti svemira.
Svemrski opservatorij Herschel je 2009. godine postavljen u Zemljinu orbitu. Objekte promatra i snima u infracrvenom dijelu spektra, a u njegov 3,5 metarski teleskop ugrađeno je najveće pojedinačno zrcalo koje je do sada poslano u svemir.
;)
;)
Područje "Lockman Hole" u zviježđu Veliki medvjed. Zbog izostanka utjecaja zračenja drugih objekata, mjesto je idealno za proučavanje udaljenih galaktika (starih 10-12 milijardi godina). Gotovo svako mjesto na slici označava galaktiku.
Izvor: ESA
Na temelju Herschelovih snimaka protekle je jeseni razjašnjena zagonetka postojanja divovskog oblaka vodene pare oko umiruće zvijzde, što je uočeno još 2001. godine.
Pomoću Herschelovog orbitalnog teleskopa također je detektirano infracrveno zračenje galaktika formiranih od masivnih zvijezda, koje se nalaze na udaljenosti od 10-11 milijardi svjetlosnih godina. Najnovija Herschelova istraživanja usmjerena su na spomenutu tamnu tvar. Ona predstavlja veliki znanstveni izazov jer, iako je matematički izračunata njena prisutnost, ona još uvijek nije detektirana.
Herschelovi snimci prikazuju mnoštvo udaljenih galaktika koje svojim "ispreplitanjem" tvore maglu infracrvenog zračenja pod nazivom "kozmička infracrvena pozadina". Obavljena je analiza snimaka u području valnih duljina 250, 350 i 500 mikrometara. To su oko 1000 puta dulje valne duljine od onih koje može detektirati ljudsko oko. Pregledom tih snimaka otkriveno je postojanje galaktika koje imaju masu 300 milijardi puta veću od mase Sunca. Prema dosadašnjim saznanjima, za formiranje galaktike mora postojati "primjerena" količina tamne tvari.
;)
Umjetnička vizija orbitalnog opservatorija Herschel.
Izvor: ESA
"Ako je ta količina premala, galaktika se neće moći formirati. Ako je previše velika, neće biti postignuto hlađenje plinova kakvo je potrebno za formiranje velike galaktike. Ali ako postoji primjerena količina tamne tvari, moguć je razvoj galaktika i zvijezda u njima", kaže astronom Asantha Cooray, University of California, Irvine.
Ispada da je količina te "primjerene" mase puno manja od one za koju se do sada smatralo (čak 500 milijardi puta veća masa od Sunčeve).
Kretanje i raspored galaktika također ovisi o tamnoj tvari. Ono se ne događa nasumce, nego upravo prema temeljnom uzorku tamne tvari u svemiru. Zbog toga spomenuta magla koju promatra Herschel ima karakterističan uzorak svijetlih i tamnih područja. Analiza svjetline tih područja pokazuje da u tim galaktikama može nastati tri do pet puta više zvijezda nego u sličnim galaktikama promatranima u vidljivom dijelu spektra pomoću orbitalnog teleskopa Hubble.
Herschelova sposobnost brzog pregledavanja širokih područja svemira u visokoj rezoluciji omogućila je stvaranje detaljne karte kozmičke infracrvene pozadine.
