
Lansiranje Space Shuttle-a
Lansiranje Space Shuttle-a Endeavour koje je bilo zakazano za 29.04.2011., odgođeno je zbog problema sa grijačima na dovodu goriva potrebnog za njegovo napajanje. NASA je potvrdila da novog lansiranja neće biti prije 08. svibnja.
Radi se o predposljednjoj misiji Space Shuttle-a tijekom koje će orbiter Endeavour na međunarodnu svemirsku postaju ISS dopremiti (između ostalog) ESA-in uređaj nazvan alfa magnestski spektrometar (AMS). Pomoću njega će se vršiti istraživanja u cilju dobivanja novih saznanja o tzv. svemirskoj tamnoj tvari koju znanstvenici još nisu uspjeli detektirati.
Space Shuttle Discovery je prije dva mjeseca dovršio svoju posljednju mijsiju. Sljedećih dana to će učinitii Shuttle Endeavour, a za lipanj ove godine planirano je posljednje lansiranje Atlantisa. Time bi i definitivno bila okončana era letova Space Shuttle-a.

Svemirska šetnja tijekom izgradnje ISS-a.Izvor: NASA
Alfa magnetski spektrometar (AMS) je detektor čestica koji će biti montiran na glavni ISS-ov nosač. To je prvi magnetski spektrometar u svemiru, u čiju je izradu bilo uključeno 56 instituta iz 16 zemalja. Znanstvenicima će koristiti u proučavanju do sada neistraženog područja viskoko energetskog kozmičkog zračenja, u nadi da će pronaći tragove takozvane antimaterije i tamne tvari. Za antimateriju se vjeruje kako je nastala istovremeno kad i obična materija, ali u svemiru kakvog mi poznajemo do sada nije detektirana. Slično je i sa tamnom tvari, za koju je matematičkim putem izračunato da sačinjava preko 90% mase svemira. Promatrajući gibanja nekih objekata na rubnim dijelovima galaksija, matematičari su ustanovili kako na njih mora utjecati velika količina mase i energije. Zbog nemogućnosti njihovog detektiranja (za sada), uvedeni su pojmovi "tamna tvar" i "tamna energija". Istraživanja pomoću AMS-a, biti će važna za buduća razumijevanja podrijetla, prirode i evolucije svemira.

Spajanje Space Shuttle-a sa ISS-om.Izvor: NASA
Space Shuttle Endeavour će na ISS dopremiti još dvije komunikacijske antene, visokotlačni spremnik plina i rezervne dijelove za kanadski robot Dextre koji je instaliran na ISS-u. Mehaničke ruke ovog svemirskog robota dugačke su oko 3 metra i pomoću njih se može upravljati alatom sa jednakom preciznošću kao sa ljudskim rukama. Dextre je posebno bio koristan pri instalaciji japanskog laboratorija (jednog od triju) Kibo na ISS.
Sljedeće lansiranje Space Shuttle-a zakazano je za 28. lipnja 2011. Tada će Shuttle Atlantis na ISS dopremiti multi-namjenski modul Raffaello. U njemu će se nalaziti pribor za rad astronauta na ISS-u i dodatni rezervni dijelovi za ISS.

Robot Dextre smješten na vrhu američkog loboratorija Destiny, prilikom priprema za instalaciju japanskog laboratorija Kibo.Izvor: NASA
Predviđeno trajanje misije je 12 dana nakon čega, prema najavama iz NASA-e, Space Shuttle odlazi u povijest. To će biti kraj ere svemirskih letova orbitalnih letjelica koje su imale zajednički naziv Space Shuttle.
Originalno nazvan "Svemirski transportni sustav" (STS), prvi u povijesti je lansiran orbiter Columbia. Bilo je to 12. travnja 1981. godine. Od tada do danas Space Shuttle je predstavljao najkompliciraniji uređaj kojeg je čovjek ikada izradio. Služio je između ostalog, za postavljanje raznih satelita u Zemljinu orbitu, postavljanje i održavanje orbitalnih teleskopa, pristajao je i na nekadašnju rusku svemirsku postaju "Mir", a bez njega bi izgradnja ISS-a bila potpuno nemoguća.
Do sada je izrađeno ukupno 5 orbitera Space Shuttle – Columbia, Challenger, Discovery, Atlantis i Endeavour. Na žalost Challenger (1986. g.) i Columbia (2003. g.) su doživjeli havarije u kojima nije bilo preživjelih članova posade.

Posada ISS-a tijekom ručka.Izvor: NASA
Nakon toga je u poboljšanje svojstava i modrenizaciju preostalih triju letjelica uloženo puno novaca.
Prije nekoliko godina pokrenut je projekt izrade nove letjelice kao zamjene za Space Shuttle pod nazivom Project Constelattion. Međutim, zbog velikih troškova, administracija predsjednika Obame predlaže ukidanje javnog financiranja za nisko-orbitalne letove čiji bi razvoj ubuduće bio prenesen na privatne korporacije. Do tada će se opskrba Međunarodne svemirske posade ISS (čija je gradnja pri kraju), kao i prijevoz posade, odvijati pomoću ruskih letjelica Soyuz i Progres, te pomoću američkih komercijalnih letjelica.







