Nakon dugogodišnjih istraživanja provođenih na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), osmišljena je matoda za dezinfekciju nekih vrlo otpornih i često smrtonosnih bakterija. Istraživanje je financirala ESA, a provedena su pod vodstvom dr. Gregora Morfila i njegovog tima sa Njemačkog Max Planck instituta za izvanzemaljsku fiziku. Upotrebom plazme vrućeg električki nabijenog plina, uspjelo se dezinficirati organizme koji su razvili otpornost na gotovo sve vrste lijekova.
Za postizanje ovih rezultata astronauti su vršili eksperimente još od 2001. godine, pa ovo predstavlja najduže pojedinačno istraživanje na ISS-u do sada.

ESA-in laboratorij Columbus instaliran na ISS.
Izvor: ESA
Mnogi mikroorganizmi poput bakterija, plijesni ili virusa imaju veliku sposobnost prilagodbe na ekstremne uvjete koji su za njih nepovoljni. Mogućnost brze diobe (od jedne se bakterije u samo 24 sata može namnožiti 10^24 novih bakterija) razlog je što ne postoji antibiotik na kojeg se nije razvila barem neka vrsta bakterijske otpornosti. Zato je liječenje penicilinom i antibioticima kod pacijenata koji su zaraženi nekim vrstama otpornih bakterija potpuno bezuspješno. Prema ESA-inim podacima bakterija Staphylococcus aureus odgovorna je za smrt 37.000 ljudi godišnje u zemljama Europske unije, a preko 150.000 ih njome bude zaraženo. Otpornost bakterija na najsnažnije antibiotike ugrožava ne samo liječenje ljudi nego i razvoj medicine. Mnogi uspješni terapijski postupci se provode upravo zbog mogućnosti liječenja raznih infektivnih komplikacija. Zbog toga je borba protiv otpornosti na antibiotike postala prioritet Svjetske zdravstvene organizacije.

Rad astronauta u jednom od ISS-ovih laboratorija.
Izvor: ESA
Upotrebom plazme vrućeg električki nabijenog plina tim dr Gregora Morfila uspio je uništiti bakterije koje su evoluirale i razvile otpornost na većinu uobičajenih antibiotika. Mnogi od tih mikroorganizama obitavaju u zraku i vodi, a ljudi se nijma mogu zaraziti i na javnim površinama, u raznim radnim prostorima, kao i u bolnicama.
Da bi se postiglo uništavanje bakterija vrućom plazmom, bilo je potrebno 10-godišnje vršenje raznih eksperimenata u ISS-ovim laboratorijima. Na početku su istraživanja vršena uz pomoć ruskih partnera, a kasnije su uzorci na kojima su vršeni pokusi postali dio ESA-ine "Astrolab" misije.
U budućnosti bi dezinfekcija bakterija plazmom mogla imati praktičnu primjenu pri sterilizaciji raznih bolničkih prostora, medicinskih instrumenata, a mogla bi se koristiti i u stomatologiji. Pored uobičajenih sredstava za dezinfekciju kao što su deterdženti, danas se koristi i tzv. UV (ultra ljubičasta) sterilizacija. Izlaganjem kratkovalnom UV zračenju mogu se uništiti mikroorganizmi u zraku, vodi, kao i na površinama podova, zidova ili

Snimak ISS-a iz svemira.
Izvor: ESA
stropova. Nedostatak ove metode je u tome što je njenom primjenom sterilizacija učinkovita na površinama koje su izložene zračenju. Nasuprot tome, plazma vrućeg električki nabijenog plina može prodrijeti i u najmanje "skrivene" pukotine neke površine, pa se postiže veća učinkovitost sterilizacije.
S vremenom će se ova tehnologija početi primjenjivati i u domaćinstvima pa će vjerovatno biti izrađeni razni uređaji za učinkovitu dezinfekciju ruku, hrane, pribora za jelo, kao i za osobnu higijenu.







