;)
;)
Umjetnička vizija diska prašine i plina oko zvijezde TW Hydrae.
Izvor: ESA
Nova promatranja ESA-inog orbitalnog opservatorija Herschel i NASA-inog Spitzera, pružaju uvid u procese koji su povezani sa vodom, a odvijaju se oko mladih zvijezda. Postojanje vode izvan Zemlje u znanstvenim krugovima uvijek pobuđuje pažnju jer je život kakvog mi poznamo nastao u vodi.
Nakon što je prije više od godinu dana Herschel riješio zagonetku postojanja vodene pare oko umiruće zvijezde, sada je po prvi put, detektirao vodeno isparavanje oko mlade zvijezde.
Slično tome, Spitzer je detektirao kretanje ledenih tijela prouzročeno djelovanjem kometa, u blizini također mlade zvijezde oko koje postoje ekstrasolarni planeti.
Budući da su se slični procesi odvijali i u našem Sunčevom sustavu prije 3,8 mlrd. godina, ova će promatranja pomoći u donošenju zaključaka o porijeklu vode i na našem planetu.
Herschel i Spitzer se već više godina nalaze u Zemljinoj orbiti i proučavaju svemirske objekte u infra crvenom (IR) dijelu spektra. Na taj se način mogu otkrivati i proučavati objekti i procesi koji se oko njih odvijaju, a koje je nemoguće vidjeti u tzv. vidljivom dijelu spektra.
Nedavno je objavljeno Herschelovo otkriće postojanja vode poput oceana na Zemlji u kometu Hartley 2, što je otvorilo novi put u rasvijetljavanju zagonetke oko porijekla vode na Zemlji. Sada je koristeći
;)
;)
Umjetnička vizija orbitalnog opservatorija Herschel.
Izvor:ESA
Herschel, detektirano vodeno isparavanje koje potječe od leda pomješanog sa česticama prašine u disku koji obavija mladu zvijezdu nazvanu TW Hydrae. Do isparavanja dolazi usljed djelovanja međuzvjezdanog ultra ljubičastog (UV) zračenja na čestice prašine koje sadrže vodeni led.
Zvijezda TW Hydrae je stara između 5 i 10 milijuna godina i nalazi se u zadnjem stadiju svog nastajanja, a od našeg je Sunca udaljena svega 176 svjetlosnih godina. Procjenjeno je kako u spomenutom disku prašine i plina ima toliko vode koliko bi sadržavalo tisuće zemaljskih oceana. Moguće je da će se od materijala iz diska formirati i čitav planetarni sustav. Stoga bi velke količine vodenog leda koje se sada nalaze u disku mogle u budućnosti postati izvor vode za te planete. "Detektirnje vode u česticama prašine u disku, moglo bi ličiti na procese koji su se odvijali tijekom evolucije našeg Sunčevog sustava, u kojem su se slične čestice sudarale milijunima godina stvarajući komete"., kaže Michiel Hogerheijde sa Leiden univerziteta u Nizozemskoj koji je voditelj ovog istraživanja.
Istovremeno, NASA-in orbitalni teleskop Spitzer provodi istraživanja nakupina materijala oko zvijezde u našem "susjedstvu" po imenu Eta Corvi. Pomoću Spitzerovih isntrumenata detektirano je kretanje smrznutih tijela u blizini ove zvijezde oko koje se okreću planeti. Ovaj proces sliči na događajue u našem Sunčevom sustavu koji su se odvijali prije 3,8 milijardi
;)
;)
Umjetnička vizija "kiše" kometa oko zvijezde.
Izvor: NASA
godina tijekom razdoblja nazvanog "Posljednje veliko bombardiranje". Tada su se ledeno stjenovita tijela, kometi i asteroidi sudarali sa planetima koji su ih privlačili svojom gravitacijom. Postoji velika mogućnost kako su kometi koji su tada padali na Zemlju, sa sobom donijeli i vodu, a možda i život. Tada je naš Sunčev sustav bio star otprilike onoliko koliko je sada star Eta Corvin sustav.
Pomoću Spitzerovih IR detektora, analizirana je svjetlost koja dolazi iz okoline zvijezde Eta Corvi. Detektiran je vodeni led, organski spojevi i stijene, što upućuje na činjenicu kako je njihov izvor divovski komet. Daljnom analizom EM zračenja iz prašine i plina oko zvijezde detektiran je kemijski otisak kakav sadrži meteorit Almahata Sitta koji je (u komadima) pao na Zemlju 2008. godine. Sličnost kemijskog sastava tog meteorita i objekata koji se sudaraju oko Ete Corvi ukazuju na slično mjesto "rađanja" unutar svojih "Sunčevih" sustava. Drugo, još masivnije područje prašine i plina, tzv. Svijetli prsten otkriven 2005., nalazi se na udaljenosti od 150 AJ od zvijezde Eta Corvi. U našem Sunčevom sustavu na sličnoj udaljenosti postoji Kuiperov pojas koji je izvor kratkoperiodičnih kometa. Prema novim Spitzerovim nalazima, Almahata Sitta potječe upravo iz Kuiperovog pojasa.
Sličnosti u procesima koji se odvijaju u sustavu Eta Corvi sa procesima koji su se u prošlosti odvijali u našem Sunčevom sustavu ukazuju na potrebu proučavanja ovog sustava jer tako na neki način promatramo prošlost u kojoj je najvjerojatnije na Zemlju stigla voda.
