;)
;)
Na temelju mjerenja prosječne temperature zraka na površini Zemlje i oceana koja se provodi još od 1880. godine, znanstvenici su objavili kako čak devet od deset najtoplijih godina u tom razdoblju pripada 21. stoljeću. Protekla 2011. godina nalazi se na devetom mjestu.
NASA-in institut u New Yorku (GISS) koji prati globalna temperaturna kretanja na Zemlji, tekođer je usporedio prosječnu temperaturu u prvih 11 godina 21. stoljeća s prosječnom temperaturom koja je vladala na Zemlji polovicom 20. stoljeća. Prema toj usporedbi temperatura je na globalnoj razini do danas narasla za 0,51° C.
Globalna temperatura na Zemlji je od 1880. godine (od kada traje modernije praćenje temperaturnih kretanja u znanstvenom smislu) do danas značajno porasla. Uzrok zagrijavanja koji se najčešće navodi je sve veća emisija ugljikovog dioksida (CO2) i metana (CH4) od strane industrijskih postrojenja. Od početka razdoblja koje se u povijesti naziva industrijska revolucija, količina CO2 u atmosferi se povećala za 35%.
;)
;)
Dijagram koji prikazuje globalni porast prosječne temperature na Zemlji od 1880. do danas.
Izvor: NASA
Međutim, postoje i drugi procesi koji dovode do efekta staklenika u atmosferi, a to su prije svega aktivnosti oceana, promjene Sunčeve aktivnosti, kao i cikličke izmjene hladnih i toplih razdoblja na Zemlji.
GISS-ove analize rezultat su mjerenja koja se obavljaju na više od 1000 meteoroloških postaja diljem svijeta, satelitskih mjerenja temperatura na površini mora, te istraživačke postaje na Antarktici.
Temperaturna razlika između 2011. godine i 2010. koja se nalazi na prvom mjestu prema mjerenju GISS-a iznosi 0,12° C. To, kao i činjenica da je u devet godina (od proteklih jedanaest) u 21. stoljeću izmjerena visoka temperatura, upućuje na trend dugoročnog zatopljenja na Zemlji. To zatopljenje neće rasti uzastopno iz godine u godinu, nego će biti vidljivo kroz više desetljeća u budućnosti.
Porastom industrije u svijetu, rast će i koncentracija tzv. stakleničkih plinova u atmosferi. Budući da Zemljina površina i zrak reflektiraju oko 30% toplinskog zračenja koje stiže sa Sunca, ti će plinovi i dalje apsorbirati sve veću količnu tog zračenja.
;)
Pored uzroka zatopljenja koje je prouzročio čovjek svojim djelovanjem, najvažniji prirodni čimbenik koji utječe na globalno zagrijavanje je već spomenuta aktivnost oceana i oceanske struje. Primjerice, topla Golfska struja koja se kreće od Meksičkog zaljeva do obala sjeverozapadne Europe razlog je što na tim mjestima prevladava toplija klima nego što bi se očekivalo s obzirom na njihovu zemljopisnu širinu.
S druge strane, velike vulkanske erupcije mogu prouzročiti zahlađenje. Pepeo izbačen vulkanskom erupcijom (ako je količina izbačenog materijala dovoljno velika) može spriječiti dotok Sunčevog zračenja do Zemljine površine.
Ipak, GISS-ov direktor James E. Hansen očekuje novi porast prosječne temperature na Zemlji u sljedeće dvije do tri godine, kako zbog Sunčeve aktivnosti koja je trenutno u porastu, tako i zbog predstojećeg atmosfersko-ocenaskog fenomena poznatog pod nazivom El Nino. Ova pojava koja najvjerojatnije postoji još od završetka posljednjeg ledenog doba, prije otprilike 12.000 godina, pridonijet će povećanju tropskih pacifičkih temperatura. "Uvijek je nezahvalno praviti predviđanja kad je u pitanju El Nino, ali možemo biti sigurni da ćemo vidjeti jednoga u sljedeće tri godine", kaže Hansen.
