Izbornik
Predavanja
09.02
20.30h
Nastanak života na Zemlji
Predaju: Vanesa i Alen
16.02
20.30h
Život na Zemlji: doba paleozoika
Predaju: Vanesa i Alen
23.02
20.30h
Život na Zemlji: doba dinosaura
Predaju: Vanesa i Alen
Društvo zadržava pravo promjene predavanja

Mjesečni pregled neba
Pratite nas:
Facebook subscribe logo Twitter subscribe logo Google+ subscribe logo RSS subscribe logo

Sponzori
Grad Rijeka
Primorsko-goranska Županija
Space Shuttle ponovno leti

Uspješnim okončanjem misije STS-121 Space Shuttlea Discovery (od 04.07. do 17.07.2006.), NASA je obnovila svemirske letove s ljudskom posadom.
Show original picture Lansiranje Space Shuttlea
Lansiranje Space Shuttlea iz NASA-inog svemirskog centra Kennedy na Floridi

Spajanje Discoverija s međunarodnom svemirskom postajom (ISS), te popravci i pokusi koji su izvršeni, omogućili su nastavak gradnje ISS-a.

Prošlo je više od godinu dana od posljednje misije Space Shuttlea. Nakon tragedije Space Shuttlea Columbia koji se u siječnju 2003. godine, samo 15 min prije slijetanja raspao u zraku, NASA je stopirala sve daljnje misije ovih letjelica.
Show original picture Međunarodna svemirska postaja (ISS)
Međunarodna svemirska postaja (ISS)

Time je doveden u pitanje nastavak izgradnje međunarodne svemirske postaje ISS (International Space Station). U srpnju 2005. Space Shuttle Discovery je obavio misiju spajanja sa ISS-om, međutim prilikom polijetanja ponovno su se pojavili isti prblemi kao i sa Columbiom. Ponovno je došlo do odvajanja komada izolacijske pjene kojom je obložen shuttleov tzv. vanjski spremnik. Ta je krhotina prouzročla oštećenje toplinskog štita samog orbitera.

Show original picture Popravak toplinske izolacije
Astronaut izvlači tzv. keramičke vrpce koje su stršile između RCC-ploča na doljnjem dijelu trupa orbitera.

Kako se ne bi ponovila tragedija, posada Discoveryja je pored ionako kompliciranih i opsežnih zadataka, bila prisiljena (nakon spajanja sa ISS-om), izvršiti popravak na doljnjem dijelu trupa orbitera u samom svemiru. Tako je tijekom jedne od svemirskih šetnji, jedan od članova posade uspio izvući dvije keramičke vrpce koje su stršile između tzv. RCC- ploča kojima je obložen trup orbitera. RCC- ploče (Reinforced Carbon Carbon) su napravljene od materijala koji nazivamo "pojačana ugljična vlakna". U kombinaciji sa keramikom to je jedan od najčvršćih dosad izrađenih materijala koji je vrlo otporan na temperaturna naprezanja kojima je orbiter izložen prilikom ulaska u Zemljinu atmosferu. Ovaj zahvat ujedno predstavlja prvi svemirski popravak jedne letjelice u povijesti astronautike.
Vanjski spremnik goriva prilikom svakog lansiranja Space Shuttlea sadrži ukapljeni kisik (543 T na -140° C) i ukapljeni vodik (1458T na -200° C). Gorivom se pri uzlijetanju napajaju raketni motori orbitera.
Show original picture Space Shuttle
Space Shuttle

Uzlijetanje potiču i dvije rakete na kruto gorivo (sa svake strane po jedna) tzv, boosteri. Dok se Shuttle približava orbiti, boosteri i spremnik se odvajaju i padaju na Zemlju, dok orbiter nastavlja svoje putovanje. Zbog niskih temperatura u unutrašnjosti spremnik je obložen tzv. izolacijskom pjenom. Prilikom uzlijetanja Columbie u siječnju 2003. godine, komad izolacijske pjene se odvojio od vanjskog spremnika i napravio rupu na prdnjem rubu lijevog krila orbitera. Vanjski tank osim napajanja gorivom, služi i kao glavna strukturalna komponenta pri uzlijetanju Space Shuttlea. Tako je i Columbia prilikom uzlijetanja bila zaštićena od snažnih aerodinamičkih naprezanja, pa rupa na lijevom krilu nije predstavljala opasnost. Međutim, prilikom slijetanja je kroz rupu prodro vrući zrak i otkinuo krilo, a ubrzo se raspao i cijeli orbiter.
Od tada je spremnik dva puta redizajniran, na što je utrošeno 1,3 mlrd $. Međutim, prilikom prošlogodišnje misije Discoveryja, ponovno su se pojavili stari problemi.
Stopiranje svemirskih letova Space Shuttlea dovelo je u pitanje i samu izgradnju 100 mlrd. $ vrijedne međunarodne svemirske postaje. I sam Space Shuttle je zastarjela letjelica s popčetka 80-ih godina 20. st. Međutim jedina, i prilično nedostatna zamjena je Ruski Soyuz (nastao 60-ih) koji je još zastarjeliji. Dok je Space Shuttle bio prizemljen, Soyuz je "održavao na životu" ISS. To je bilo više nego nedovoljno, budući da u svom teretnom prostoru (od svega par-sto kg nosivosti), Soyuz može ponijeti samo najnužniju opremu. Nosivost Space Shuttlea iznosi oko 15T, pa jedino on može nositi dijelove za nastavak gradnje ISS-a koji mora biti dovršen do 2010. godine jer tada Space Shuttle ide u "mirovinu".
Stoga je posljednja Discoveryjeva misija (od 04.07. do 17.07. 2006.) koja je konačno prošla bez većih problema, omogućila ponovno pokretanje letova preostale tri letjelice tipa Space Shuttle, a time i nastavak izgradnje ISS-a.
Show big picture Show original picture Lansiranje Discoverija
Lansiranje Space Shuttlea Discovery 04.07.2006.

Space Shuttle Discovery je sa sedam astronauta poletio 04.07.2006. iz svemirskog centra Kennedy na Floridi prema ISS-u.
U 12- dnevnoj misiji posade ISS-a i Discoveryja su radile vrlo naporno kako bi uspješno obavile postavljene zadatke. Neki od tih zadataka su bili presudni za nastavak gradnje ISS-a koja je upravo ovih dana nastavljena nakon što je u nepuna dva mjeseca na ISS stigao i drugi Space Shuttle (Atlantis), te donio nove dijelove za izgradnju ISS-a.
Jedan od zadataka Discoveryja je bio i dovođenje na ESA-inog astronauta Thomasa Reitera na ISS. On će u sljedećih 6 mjeseci na ISS-u, između ostalog, biti zadužen za održavanje ruskog mehanizma za pristajanje uz ISS, te kontrolu sustava za održavanje života na postaji. U tri svemirske šetnje koje su obavili astronauti sa Discoveryja važno je istaknuti popravak ISS-ovog transportera koji na šinama prevozi dijelove i alat oko postaje.
Show big picture Show original picture Popravak
Popravak ISS-ovog transportera

Njegovi su kablovi oštećeni u prosincu i od tada je transporter van funkcije. Transporter je neophodan za nastavak gradnje ISS-a. Izvršeni su i neki pokusi koji će biti od velike koristi za buduće eventualne popravke Space Shuttlea u svemiru. Testiran je tzv. "pištolj za katraniziranje u svemiru" i čitav niz raznih "špatula", te ostali alat. Tim su alatom astronauti pokusno "popravljali" uzorke RCC- ploča koje su donijeli sa Zemlje, a oštećene su i istrošene u prethodnim misijama. Zanimljiv je i novi način na koji je posada Space Shuttlea prenijela na ISS hranu, vodu, informatičku opremu i sl. Po prvi put je korišten multifunkcionalni modul nazvan Leonardo kojeg je izgradila Talijanska svemirska agencija ASI.
Show original picture Leonardo
Modul je ISS-ovom mehaničkom rukom izvađen iz shuttle-ovog prostora za teret, te prebačen i pričvršćen za ISS. Nakon što je iz Leonarda prebačen teret na ISS, u njega je ubačena istrošena oprema i smeće sa postaje. Potom je Leonardo ponovno smješten u Discoverijev prostor za teret. Discovery se 17.07.2006. sretno vratio na Zemlju i time označio novi početak NASA-inih svemirskih letova s ljudskom posadom.

Show original picture Slijetanje
Slijetanje Space Shuttlea u "Space Center Kennedy" na Floridi

Stavi na: Stavi na Twitter Stavi na Facebook Dinko Brautović, 18.10.2006