;)
Umjetnička vizija letjelice Dawn. Ljubaznošću NASA-e
Letjelica Dawn trebala bi istražiti dva najveća tijela u asteroidnom pojasu nazvana Ceres i Vesta koji su ostali nepromjenjeni još od svog nastanka. Na taj će način znanstvenici pokušati okarakterizirati uvjete u kojima se stvarao Sunčev sustav što bi trebalo dovesti do boljeg razumjevanja samih procesa koji su se odvijali u najranijoj fazi njegovog stvaranja.
;)
;)
Ispitivanje letjelice Dawn. Ljubaznošću: NASA-e
Misija Dawn ima tri znanstvena cilja. Prvi je predodžba uvjeta i shvaćanje procesa koji su se odvijali u doba stvaranja Sunčevog sustava. Drugi je određivanje karakteristika materijala od kojih su građeni terestrički planeti, a treći je uspoređivanje dvaju tijela iz asteroidnog pojasa koji su nastali različitim evoloucijskim putevima. Dobivena saznanja koja ćemo imati nakon ove misije pomoći će znanstvenicima i u proučavanju ekstrasolarnih planeta (planeta koji ne pripadaju Sunčevom sustavu).
Međutim, glavno pitanje na koje misija mora odgovoriti jest uloga vode u planetarnoj evoluciji, što bi moglo predstavljati "most" između unutarnjeg i vanjskog (zaleđenog) dijela Sunčevog sustava.
Misija
Asteroidni pojas je skup stjenovitih tijela od kojih se velika većina nalazi između putanja Marsa i Jupitera, a manji dio izvan njega.
Letjelica Dawn trebala bi istražiti unutarnju građu dvaju tijela nazvanih Ceres i Vesta (gustoću, kemijski sastav i sl.) za koju znanstvenici vjeruju da je slična onoj iz vremena nastanka Sunčevog sustava. Postoji više pretpostavki o njihovom nastanku, no najuvjerljivija je ona po kojoj mala tijela nisu mogla oblikovati jedan veći planet, kako zbog utjecaja jake gravitacije planetnog diva Jupitera, tako i zbog njihove slabe međusobne privlačne sile.
Iako su sličnih dimenzija (Ceres je veći) te relativno male međusobne udaljenosti, ova se dva tijela po mnogočemu razlikuju. Dok je Vesta pusta i suha s razvijenim reljefom, Ceres je vlažan i primitivnije je građe. On se zbog svoje veličine i oblika čak smatra patuljastim planetom. Tu "titulu" odnedavno nosi i bivši planet Pluton. Postoji mogućnost da se na Ceresu odvijaju aktivni hidrološki procesi koji bi dovodili do sezonskog stvaranja permafrosta i polarnih kapa, što bi promijenilo naša dosadašnja shvaćanja o njegovoj unutarnjoj građi. Smatra se kako bi Ceres mogao imati i tanku, ali stalnu atmosferu s čime bi se razlikovao od svih ostalih tijela u asteroidnom pojasu.
Dawn će tijekom svoje misije napraviti nikad prije viđene snimke Ceresa i Veste, uključujući snimke Ceresovih brijegova, kanjona, kratera, te mogućih tokova lave. Instrumenti koji će se koristiti za ovo istraživanje slični su onima koji su korišteni za istraživanje Merkura, Marsa, Mjeseca i nekih kometa. Tim znanstvenika koji rade na ovom projektu sastoji se od vodećih stručnjaka za istraživanje stjenovitih i zaleđenih površina.
;)
Gradnja svemirske letjelice Dawn. Ljubaznošću: NASA-e
Zanimljivo je da će letjelica Dawn na svome putu koristiti ionski pogon. Pogon se ostvaruje ionizacijom plina Xenona u ionskom motoru, nakon čega se taj isti plin ubrzava u električnom polju. Na izlasku iz mlaznice u ionski se mlaz ubacuju elektroni kako bi se plin neutralizirao pa se kao ispuh dobije neutralna plazma. Ionski motori imaju puno manji potisak od klasičnihih, ali rade kontinuirano i do nekoliko godina, pa na taj način razvijaju oko 10 puta veću brzinu.
Početak projekta bio je u veljači 2004. godine, a siguran termin za uzljetanje je bio 2.ožujka 2006. No, zbog tehničkih poteškoća i slabe pripremljenosti, projekt je prekinut, te je od tada više puta odgađan. Konačan datum za uzljetanje letjelice predviđen je za rujan 2007. Nadamo se da će ovoga puta uspijeti jer ukolko se lansiranje ubrzo ne ostvari, doći će do povećanja međusobne udaljenosti Ceresa i Veste. Letjelica bi do Veste trebala stići u rujnu 2011.godine, a do Ceresa u veljači 2015.g
