Izbornik
Predavanja
13.12
20.30h
Planet Mars
Predaje: Vanesa
20.12
20.30h
Ledena doba na Zemlji
Predaje: Alen
27.12
20.30h
Novogodišnja nagradna igra
Predaju: Vanesa i Alen
Društvo zadržava pravo promjene predavanja

Prijava vatrene kugle Mjesečni pregled neba Zanimljivosti Astrofotografija Almanah
Pratite nas:
Facebook subscribe logo Twitter subscribe logo Google+ subscribe logo RSS subscribe logo

Sponzori
Grad Rijeka
Primorsko-goranska Županija
Meteorska astronomija

Show original picture Bolid
Bolid
Za sve one koji su zainteresirani za astronomiju ili bi željeli postati astronomi-amateri, bavljenje meteorskom astronomijom predstavlja priliku da na jednostavan i zanimljiv način prisustvuju jedinstvenim astronomskim događajima.
Promtaranje meteorskog roja zvanog Perzeidi je iza nas (za ovu godinu), a polako se približavamo promatranju sljedećeg meteorskog roja zvanog Leonidi.
U daljnjem tekstu nudimo nekoliko uputa o tome kako treba promatrati rojeve meteora, te kako obraditi dobivene rezultate.

Meteorska astronomija je najjednostavnija grana amaterske astronomije, a ujedno predstavlja i najstariji oblik ljudskog bavljenja astronomijom.

Povijest

Meteorska promatranja vršila su se još u antičko doba, iako u to vrijeme ljudi još nisu znali objasniti pojavu meteora. Riječ "meteor" prevedeno sa grčkog znači "nešto u zraku", a vjerovalo se kako je to "nešto" Zemaljskog podrijetla. Tijekom srednjeg vijeka i nakon njega, nastavile su se razvijati prirodne znanosti. U 19. st. meteorska astronomija doživjela je svoj procvat. Počele su se ozbiljnije pratiti meteorske aktivnosti, bilježiti karakteristike meteora, izrađivati katalozi, određivati meteorski rojevi prema njihovom periodičnom ponavljanju i slično. Najveći događaj koji je dodatno potaknuo razvijanje ove grane astronomije je spektakularna oluja meteora Leonida koja je zabilježena 1833. god u SAD-u (Florida, New Orleans). U Hrvatskoj su ovakva promatranja postala učestalija u drugoj polovici 20. st. Tijekom Domovinskog rata aktivnosti oko meteorske astronomije su zamrle, no nakon njegovog završetka počela su se obnavljati promatranja i obrada njihovih rezultata. Godine 1996. ekspedicija hrvatskih istražitelja promatrala je "kišu" leonida u Mongoliji i ta se ta ekspedicija uzima kao najznačajnije promatranje meteora u povijesti hrvatske meteorske astronomije.

Osnove meteroske astronomije

Bavljenje meteorskom astronomijom ne zahtjeva posjedovanje skupe elektroničke opreme niti dodatnu pomoć optičkih instrumenata. Svaki astronom-amater uz malo dobre volje može na prilično zanimljiv i zabavan način izvršiti meteorsko promatranje i obradu dobivenih rezultata. Iako ima više načina promatranja, najzastupljeniji i najlakši je vizualni. Najvažnije je odabrati dobro mjesto za promatranje koje je dovoljno daleko od većeg izvora svjetlosti (gradova, cesta, naseljenih mjesta...) i adekvatna odjeća (u skladu sa vremenskim uvjetima). Promatranje ove neobično lijepe pojave vrši se ležeći jer gledanje u nebo u stajaćem položaju nakon nekoliko minuta postaje vrlo neugodno i bolno. Pošto se mjesto promatranja (sa što manje "svjetlosnog zagađenja") u pravilu nalazi izvan naseljenih mjesta (livade, brežuljci...) za udobno promatranje preporuča se korištenje vreće za spavanje. Ispod vreće bi se trebala nalaziti prostirka koja vas dodatno štiti od eventualne vlage i hladnoće. Show big picture Show original picture Promatranje
Promatranje

Najbolji rezultati promatranja postižu se timskim radom. To znači da jedan član tima mora po točno određenim pravilima bilježiti karakteristike uočenih meteora koje mu ostali članovi prenose. Za bilježenje podataka potrebna je podloga za zapisivanje, olovka i obavezno crvena svijetiljka jer se pod običnim svjetlom suzuju zjenice oka što smanjuje vidljivost u mraku.
Početak promatranja
Prije samog početka pričekajte 15-ak minuta da vam se oči priviknu na mrak. Nakon toga, odaberite dio neba koji ćete promatrati. Ako u promatranju sudjeluje više timova, najbolje je da svaki tim odabere po jedan dio neba kojeg će obrađivati. Zapišite vrijeme početka promatranja, procijenite postotak naoblake u vidnom polju koje na nebu gledate, te tzv. graničnu magnitudu. To je vrijednost koja predstavlja najmanji sjaj nekog objekta na nebu koji se može vidjeti u tim uvijetima promatranja (najmanja moguća je 6,5-a magnituda).
Magnituda se određuje pomoću sjaja okolnih zvijezda za koje je već određen sjaj. Npr. zvijezda Vega ima nultu (0) magnitudu, Sjevernjača 2, Capela 0, Sirius -1,5. Magnituda se može odrediti i prema sjaju planeta, ali ovakvo određivanje je varijabilno zbog značajnijih promjena udaljenosti između tih planeta i Zemlje. Najpouzdanija je Venera čija je magnituda oko -2.
Ljestvica magnitude je postavljena tako što manja vrijednost označava sjajniji objekt, a veća objekt slabijeg sjaja. Procjena magnitude dosta je subjektivna i u samim počecima dosta neprecizna. Show original picture Slika snimljena kamerom iz Rijeke
Meteor snimljen kamerom iz Rijeke

Meteore sjajnije od -4. magnitude nazivamo bolidima ili vatrenim kuglama. Oni su specifično jakog sjaja, veće brzine od ostalih, te duljeg trajanja. Ako tijekom promatranja uočite koji bolid smatrajte da imate sreće, te obavezno zapišite točno vrijeme kad je viđen. Osim magnitude, za svaki viđeni meteor treba još zapisati redni broj i pripadnost meteora nekom roju. Pripadnost meteora nekom roju označava se po mjestu radijanta- točke na nebu iz koje meteori prividno "izlaze". Show original picture Umjetnička vizija radijanta
Umjetnička vizija radijanta
Naime, Zemlja tijekom svojeg obilaženja oko Sunca, nalijeće na roj čestica koji se naziva meteorsko vlakno. Ono je ostatak nekog kometa koji se "troši" svakim novim prolaskom u blizini Sunca te se raspada ostavljajući za sobom sitne čestice plina i prašine. Te čestice kruže oko Sunca i kada Zemljina orbita presjeće orbitu tog vlakna, mi sa Zemlje vidimo ulazak čestica u atmosferu. Rojevi dobivaju ime po zvježđu u kojem se nalazi spomenuti radijant. Neki od poznatijih rojeva su: Perzeidi – Perzej, Orionidi – Orion, Leonidi – Lav, Geminidi – Blizanci itd. Postoje još i takozvani sporadični meteori koji ne pripadaju niti jednom roju te su vidljivi u bilo koje doba godine. Prije nego što se odlučite za promatranje, provjerite je li trenutno aktivan neki meteorski roj. Show original picture Meteorski potok
Meteorski potok Kvadrantida

Za ovakva promatranja potrebno je poznavati naše noćno nebo. Međutim, ako ga i ne poznajete, možete imati kartu neba sa sobom, ili se koristiti nekim programima npr. Stellarium, Stary Night, Sky i sl. pomoću kojih putem osobnog računala možete naučiti neka najosnovnija zvježđa.
Što sa dobivenim podacima?
Na internetu postoji stranica pod nazivom International Meteor Organization (IMO) na kojoj se nalazi sve o meteorkoj astronomiji, te dodatne upute i sugestije za promatranje meteora. Vaše podatke možete unijeti pod opciju "visual observings". Čemu svi ti podaci služe? IMO te podatke obrađuje i uspoređuje ih sa ostalim promatračima diljem svijeta. Cilj je izračunati aktivnost pojedinog meteorskog roja koji se izražava u broju meteora po jednom satu u idealnim uvjetima. Pomoću ovih podataka uspoređuje se aktivnost rojeva kroz godine, a kroz graf magnitude može se iščitati veličina komadića koji su ušli u atmosferu i starost roja. IMO-u su korisni vaši podaci za proučavanje i analiziranje metora i rojeva. Promatranja vrše najviše astronomi amateri, koji se stručno ne bave astronomijom, ali njihov doprinos astronomiji je više nego potreban za daljnje razvijanje ove znanosti.

Stavi na: Stavi na Twitter Stavi na Facebook Stavi na Google+ Lovro Pavletić, 28.9.2007