;)
;)
Umjetnička vizija munjevitog neba na Veneri
ljubaznošču ESA-e
Posljednji rezultati istraživanja ESA-ine letjelice Venus Express koja iz Venerine orbite istražuje planet, predstavljeni su 28. studenog 2007. na tiskovnoj konferenciji u Parizu. Znanstvenici su dosadašnje nalaze podijelili u tri skupine, a jedan od najzanimljivijih nalaza svakako predstavljaja sijevanje munja koje su u Venerinoj atmosferi detektirali Venus Expressovi uređaji.
;)
Snimak u infra crvenom dijelu spektra- vrtlog na Venerinom južnom polu
ljubaznošću ESA-e
Iako je Venera najbliži planet Zemlji i približno podjednake mase, njena trajna
obavijenost gustim slojem oblaka u atmosferi jako otežava proučavanje ovog zagonetnog planeta. Atmosferski tlak na njenoj "paklenoj" površini je i do 100 puta jači nego na Zemlji, a temperature sežu iznad 400° C. Prema ESA-inim stručnjacima, ključ razumijevanja procesa koji se odvijaju na ovom planetu leži u razumijevanju Venerine atmosfere koja je puno gušća od Zemljine.
"Uz dosadašnja saznanja o tlaku i vrućini od sada možemo potvrditi sijevanje na Veneri" kaže Christopher Russell član Venus Expressovog tima kojeg je sponzorirala NASA.
Dimitri Titov, Venus Expressov znanstveni koordinator iz Njemačkog instituta za istraživanje Sunčevog sustava, u prvu skupinu rezultata svrstava dobivena saznanja o strukturi i kretanju Venerine atmosfere. Uz pomoć Venus Expressovih instrumenata atmosfera je proučavana od najgornjih pa skroz do površinskih slojeva. Na taj su način obavljena i najpreciznija mjerenja temperature u Venerinoj atmosferi do sada.
U drugu skupinu Titov ubraja mjerenja kemijskog sastava atmosfere, kao i "nedvosmislenu potvrdu sijevanja koje ima snažan učinak na sastav atmosfere".
Do sada su bila poznata samo tri planeta u čijim se atmosferama stvaraju munje. To su Zemlja, Jupiter i Saturn. Sijevanje na Veneri je jedinstveno u odnosu na spomenuta tri planeta, jer nije povezano sa oblacima vodenog podrijetla nego je povezano sa oblacima formiranima od sumporne kiseline.
Tijekom razdoblja u kojem se orbiter nalazio na najbližoj točki (oko 400 km) u odnosu na Veneru, uz pomoć Venus Expressovog magnetometra su obavljena i mjerenja električkih pražnjenja atmosferi.
;)
Umjetnička vizija utjecaja Sunčevog vjetra na Venerinu atmosferu
ljubaznošću ESA-e
Svaka buduća misija vezana uz Veneru biti će usmjerena prema proučavanju električne aktivnosti u Venerinoj atmosferi.
U treću skupinu se ubrajaju proučavanja procesa u kojem Sunčev vjetar (tok električki nabijenih čestica) "otpuhuje" gornje dijelove Venerine atmosfere u međuplanetarni prostor. Kako se čestice Sunčevog vjetra sudaraju sa onima u Venerinoj okolini, povećavaju im kinetičku energiju, omogućujući im oslobađanje od gravitacijskog utjecaja planeta.
Venus Express je sa ovim rezultatima završio primarni dio svoje misije, koja je produžena za još 234 dana.
