Zašto je Mjesec toliko sjajan – što je albedo?

Gledajući naše nebo lako je zaključiti da je, nakon Sunca, Mjesec najsjajniji objekt na njemu. Vidljiv je i po danu, kada je Sunce visoko na nebu. Mjesečev sjaj ili magnituda ovisi i o fazi u kojoj se Mjesec nalazi (lako je uočljiva razlika u sjaju između punog mjeseca i tankog srpa).

Mjesec: dio je obasjen Suncem, a dio reflektiranom svjetlošću sa Zemlje
(snimio: Mladen)

Ipak, Sunce i sve ostale zvijezde svijetle zbog vlastitog izvora zračenja, dok Mjesec vidimo zato jer se Sunčeva svjetlost reflektira od njegove površine. Dakle, Sunce obasjava Mjesec i dio te svjetlosti Mjesec odbija natrag u Svemir, odnosno prema nama. Isti taj efekt omogućuje nam da vidimo i planete, asteroide te ostale objekte Sunčevog sustava.

Moć reflektiranja svjetlosti objekta koji sam nije izvor zračenja, odnosno omjer primljene i odbijene svjetlosti, nazivamo albedo. Albedo može poprimiti bilo koju vrijednost između 0 i 1, pri čemu 0 znači kako je sva primljena svjetlost upijena, a 1 kako je sva primljena svjetlost reflektirana. Može biti izražen i u postocima. Mjesečev albedo iznosi 12%, što je vrlo malo, no on nam je dovoljno blizu i čini nam se vrlo sjajnim. Zemljin albedo iznosi 36% te na isti način reflektira Sunčevu svjetlost prema Mjesecu; stoga, kada je Mjesec npr. u fazi srpa, možemo vidjeti i tamni dio Mjeseca koji je osvijetljen samo svjetlošću reflektiranom sa Zemlje.

Albedo objekta ovisi o tome od čega se svjetlost odbija. Mjesečev albedo je malen jer se svjetlost odbija od stijena (koje reflektiraju malu količinu svjetla), dok je Zemljin malo veći zbog raznih površina. Albedo leda je veći od 90%, kao i albedo pustinja i oblaka, dok je dok oceana i šuma oko 4%. Objekt Sunčevog sustava s najvećim albedom je Saturnov ledeni satelit Encelad (99%). Poznati sjajni objekt našeg noćnog neba - najsjajniji nakon Sunca i Mjeseca - jest planet Venera čiji albedo iznosi 76%.

Napisala: Martina