U petak 27. siječnja 2012. u organizaciji Hrvatskog muzejskog društva održana je manifestacija pod nazivom Noć muzeja 2012. U noći u kojoj je 150 muzeja u 80 hrvatskih gradova i naselja otvorilo vrata zainteresiranim posjetiteljima, Akademsko astronomsko društvo – Rijeka je u suradnji s Astronomskim centrom Rijeka pripremilo raznolik program.
Od 18:00 pa sve do 2:00 sata iza ponoći više od tisuću ljudi prošlo je kroz ACR i uživalo u popularno-edukativnim sadržajima koje nudi ovaj jedinstveni objekt.
Na temelju mjerenja prosječne temperature zraka na površini Zemlje i oceana koja se provodi još od 1880. godine, znanstvenici su objavili kako čak devet od deset najtoplijih godina u tom razdoblju pripada 21. stoljeću. Protekla 2011. godina nalazi se na devetom mjestu.
NASA-in institut u New Yorku (GISS) koji prati globalna temperaturna kretanja na Zemlji, tekođer je usporedio prosječnu temperaturu u prvih 11 godina 21. stoljeća s prosječnom temperaturom koja je vladala na Zemlji polovicom 20. stoljeća. Prema toj usporedbi temperatura je na globalnoj razini do danas narasla za 0,51° C.

Umjetnička vizija letjelica blizanaca GRAIl A i B.
Izvor: NASA
NASA-ine letjelice blizanci GRAIL A i B (Gravity Recovery and Interrior Laboratory) su početkom siječnja uspješno postavljene u Mjesečevu orbitu. U nadolazećim tjednima obavit će se još nekoliko paljenja njihovih raketnih motora radi novih manevara nakon kojih će vrijeme orbitiranja letjelica oko Mjeseca trajati manje od dva sata, na visini od 55 km.
Glavni cilj ove misije je proučavanje Mjesečeve gravitacije i izrada karte Mjesečevog gravitacijskog polja. Time će se dobiti korisna saznanja i o evoluciji našeg planeta.
Posljednjih se godina ponovno intenziviralo istraživanje Mjeseca koje provodi nekoliko svjetskih svemirskih agencija.
I ove je godine Akademsko astronomsko društvo Rijeka bilo iznimno aktivno prezentirajući svoje programe brojnim posjetiteljima iz Rijeke, Hrvatske i inozemstva. Pored obavljanja redovne djelatnosti - edukacije i popularizacije astronomije, članovi AAD-a su sudjelovali na nekoliko natjecanja, te organizirali brojne znanstvene događaje u Astronomskom centru Rijeka i izvan njega.
U četvrtak 15. prosinca 2011. godine u atriju Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, otvorena je izložba pod nazivom "Leteći čovjek, Stanko Bloudek". Izložbu predstavlja Tehnički muzej Slovenije u organizaciji Zajednice tehničke kulture grada Rijeke, pod pokroviteljstvom Grada Rijeke i Primorsko-goranske županje.
Tom su prilikom dodijeljene nagrade i priznanja ZTK Rijeka za 2011. godinu.
Jednu od nagrada dobio je i član AAD-a Alen Ožbolt.

Umjetnička vizija planeta Kepler-22b.
Izvor: NASA
Orbitalni observatorij Kepler je otkrio svoj prvi ekstrasolarni planet koji se nalazi u naseljivoj zoni – području u kojem može postojati tekuća voda na površini planeta. Planet nazvan Kepler-22b ima 2,4 puta veći promjer od Zemlje što ga svrstava u katergoriju "Earth size planet" tj. planeta koji su po obimu slični našem planetu. U proteklih 15-ak godina otkriveno je više stotina ekstrasolarnih planeta od kojih su većina vrući i plinoviti divovi (veći od Jupitera) na kojima nije moguć život. Manje i stjenovite planete je puno teže pronaći, a Kepler-22b je najmanji do sada pronađen ekstrasolarni planet koji u naseljivoj zoni orbitira oko zvijezde slične Suncu.

Umjetnička vizija rovera Curiosity na Marsu.
Izvor: NASA
Jučer je lansiran najmoderniji rover u povijesti astronautike, vrijedan 2,5 milijardi dolara. Mars Science Laboratory, popularno nazvan Curiosity, (Radoznalost), pomoću rakete Atlas V je krenuo iz vojne baze Cape Canaveral na Floridi prema "Crvenom planetu" na čiju bi površinu trebao sletjeti 12. kolovoza 2012. Slijetanje rovera dugačkog 3 m i teškog 850 kg izvršit će se novom metodom nazvanom zračna dizalica. Odabrano mjesto slijetanja je 154 km širok i preko 3 milijarde godina star krater Gale u čijem se središtu nalazi brdo visoko 5 km. Snimci satelita MRO koji već 6 godina orbitira oko Marsa pokazuju da je na tom mjestu nekada bilo tekuće vode.
Glavni cilj ove misije je potraga za uglikovim spojevima – građevnim blokovima života, kao i saznanje o tome jesu li na Marsu ikada postojali (ili još postoje) uvjeti za razvoj bakterijskog života. Ako istraživanja pokažu da jesu, to će predstavljati buduću vodilju u potrazi za životom na Marsu u nadolazećim misijama.
Dana 8. listopada 2011. godine oko 20:00 sati po UT-u bila je predviđena izrazito jaka aktivnost ovog inače prosječnog meteorskog roja. Te su večeri članovi AAD-a na livadi kod kampusa na Trsatu izvršili promatranje maksimuma Drakonida.
Izrađena je i prezentacija cijelog događaja koja se može pročitati u rubrici Projekti članova.

Snimak rotacije Jupitera, snimljen pomoću teleskopa Meade LX200 16'' i fotoaparata Canon 550D (27 slika, ISO 400)

Dvojna zvijezda Albireo u zviježđu Labud, snimljena pomoću teleskopa Meade LX 200 16'' SCT i fotoaparata Canon 550D (eksopzicija 17x30, ISO 1600)
Zanimljive fotografije nebeskih objekata koje je snimio i obradio naš mladi član Dario Zubović.

I televizijske kamere su popratile događaj
AAD je i ove godine sudjelovao u programu koji se odvija povodom Mjeseca astronautike u organizaciji Hrvatskog astronautičkog i raketnog saveza. Domaćin nam je bila Osnovna škola Nova Rača u kojoj je za njene polaznike - članove kluba tehničke kulture, održano predavanje o svemirskim letjelicama i budućnosti svemirskih letova. Nakon predavanja je uslijedila prezentacija rada na teleskopu za sve učenike. Tijekom trajanja ove manifestacije, učenici će svakodnevno moći razgledati izložbu slika o svemirskim letjelicama koju je u predvorju škole postavilo Astronomsko astronautičko društvo Zadar.
Cijeli je događaj zabilježila astrovizija.

Umjetnička vizija diska prašine i plina oko zvijezde TW Hydrae.
Izvor: ESA
Nova promatranja ESA-inog orbitalnog opservatorija Herschel i NASA-inog Spitzera, pružaju uvid u procese koji su povezani sa vodom, a odvijaju se oko mladih zvijezda. Postojanje vode izvan Zemlje u znanstvenim krugovima uvijek pobuđuje pažnju jer je život kakvog mi poznamo nastao u vodi.
Nakon što je prije više od godinu dana Herschel riješio zagonetku postojanja vodene pare oko umiruće zvijezde, sada je po prvi put, detektirao vodeno isparavanje oko mlade zvijezde.
Slično tome, Spitzer je detektirao kretanje ledenih tijela prouzročeno djelovanjem kometa, u blizini također mlade zvijezde oko koje postoje ekstrasolarni planeti.
Budući da su se slični procesi odvijali i u našem Sunčevom sustavu prije 3,8 mlrd. godina, ova će promatranja pomoći u donošenju zaključaka o porijeklu vode i na našem planetu.

Komet Hartley 2.
izvor: NASA
Proučavanjem kometa Hartley 2 pomoću ESA-inog infracrvenog svemirskog observatorija Herschel, otkriveno je da on sadrži vodu koja ima sličan sastav kao što su nekada imali oceani na Zemlji. Ovo otkriće bi moglo poduprijeti razmišljanja o podrijetlu vode na Zemlji koja zastupaju mnogi znanstvenici. Zemlja je u početku bila suha i vruća, pa bi tada zbog visoke temperature došlo do isparavanja vode. Stoga neki smatraju da je za stvaranje dovoljne količine vode za razvoj života bilo potrebno mnoštvo udara kometa i asteroida koji su trajali milijunima godina.
Upravo zbog kemijskog sastava koji je jednak onome iz doba stvaranja Sunčevog sustava (prije 4,56 mlrd. godina) znanstvenici komete ponekad nazivaju "vremenskim kapsulama".

Umjetnička vizija sudara asteroida.
Na temelju promatranja NASA-inog satelita WISE, došlo se do novih saznanja o uzroku pada asteroida, koji je prije 65 milijuna godina prouzročio izumiranje dinosaura i još nekih oblika života. Prema dosadašnjim proučavanjima pomoću zemaljskih teleskopa u vidljivom dijelu spektra, tijelo - asteroid koji je pao na Zemlju nastao je sudarom dvaju drugih (velikih) asteroida prije 160 milijuna godina. Proučavajući karakteristike ostalih tijela koja su nastala tadašnjim sudarom pomoću WISE-ovog infracrvenog teleskopa, moglo bi se zaključiti da se spomenuti sudar dogodio puno kasnije. U tom slučaju novonastalo tijelo ne bi moglo stići do Zemlje u doba početka izumiranja dinosaura, pa bi podrijetlo asteroida koji je ubio dinosaure i dalje moglo ostati nerazjašnjeno.
Nakon dugogodišnjih istraživanja provođenih na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), osmišljena je matoda za dezinfekciju nekih vrlo otpornih i često smrtonosnih bakterija. Istraživanje je financirala ESA, a provedena su pod vodstvom dr. Gregora Morfila i njegovog tima sa Njemačkog Max Planck instituta za izvanzemaljsku fiziku. Upotrebom plazme vrućeg električki nabijenog plina, uspjelo se dezinficirati organizme koji su razvili otpornost na gotovo sve vrste lijekova.
Za postizanje ovih rezultata astronauti su vršili eksperimente još od 2001. godine, pa ovo predstavlja najduže pojedinačno istraživanje na ISS-u do sada.
Umjetnička vizija lansiranja SLS-a.
Izvor: NASA
NASA je predstavila novu letjelicu za svemirske letove, koja bi trebala zamijeniti nedavno umirovljeni Space Shuttle. Naziv nove letjelice je Space Launch System (SLS), a predviđena je za letove u Zemljinu obrbitu i izvan nje. SLS će nositi višenamjenski modul nazvan Orion u kojem će biti smješteni astronauti i teret. Nosivost letjelice će u početnoj fazi iznosit oko 70 tona, a u kasnijim fazama razvoja predivđa se povećanje nostivost na 140 tona.
Prvi lansiranje je na rasporedu 2017. godine, a četiri godine kasnije bi ovom letjelicom trebali u svemir poletjeti i prvi astronauti.






