AKADEMSKO ASTRONOMSKO DRUŠTVO – RIJEKA
1974-2024
Pedeset godina pod zvijezdama Rijeke
Novosti
PLATKU PONOVNO VIŠE MRAKA I MANJE SVJETLOSNOG ONEČIŠĆENJA
Zahvaljujući zajedničkoj inicijativi Akademskog astronomskog društva – Rijeka i udruge RiEko te uz veliku podršku Goranskog sportskog centra, veliko parkiralište na Platku nakon više od deset godina napokon ima reguliranu rasvjetu.
Svjetla na glavnom javnom parkiralištu uključivat će se prema potrebi, prvenstveno tijekom velikih skupova i događanja koji se održavaju u večernjim i noćnim satima. Tijekom većeg dijela godine ostat će uključena samo nužna rasvjeta potrebna za zaštitu imovine Sportskog centra Platak.
Ovo je važan korak prema odgovornijem odnosu prema rasvjeti i očuvanju prirodnog noćnog okoliša. Platak se nalazi u području vrijednog i tamnog noćnog neba, a smanjenje nepotrebnog svjetlosnog onečišćenja koristi ne samo astronomiji nego i cjelokupnom prirodnom ekosustavu.
Ovom prilikom zahvaljujemo svima koji su podržali ovu inicijativu i prepoznali važnost očuvanja prirode i noćnog neba.
Posebnu zahvalu upućujemo gospodinu Ivanu Stojanoviću, voditelju Goranskog sportskog centra d.o.o., s kojim je kroz konstruktivan dijalog pronađeno rješenje te koji je prepoznao i podržao ovu ekološku inicijativu.
Fotografije: Ivo Polić
POMRČINA MJESECA 2026.
Nakon spektakularne potpune pomrčine Sunca koju su članovi AAD-a promatrali iz Španjolske, 28. kolovoza u ranim jutarnjim satima uslijedila je i pomrčina Mjeseca.
Pomrčina Sunca događa se za vrijeme mlađaka, kada se Mjesec nađe između Zemlje i Sunca, dok do pomrčine Mjeseca dolazi za vrijeme uštapa, kada se Zemlja nađe između Sunca i Mjeseca. Budući da se obje pomrčine mogu dogoditi unutar iste sezone pomrčina, razmak između njih može biti vrlo kratak – tek nešto više od dva tjedna.
Ovoga puta radilo se o djelomičnoj pomrčini Mjeseca. U 3:23 Mjesec je počeo ulaziti u Zemljinu polusjenu (penumbru), a u 4:33 počeo je ulaziti u tamniju, središnju sjenu – umbru. Najveća faza pomrčine nastupila je oko 6:12, kada je velik dio Mjeseca bio zahvaćen Zemljinom sjenom.
Tijekom pomrčine Mjesec poprima karakterističnu crvenkastu boju jer dio Sunčeve svjetlosti prolazi kroz Zemljinu atmosferu. Plava se svjetlost pritom jače raspršuje, dok crvena prolazi kroz atmosferu i osvjetljava Mjesec.
Pomrčinu su dočekali naši uporni članovi – neki čekajući budni cijelu noć, a neki ustajući u rane jutarnje sate kako bi zabilježili ovaj zanimljiv nebeski prizor. U nastavku donosimo njihove fotografije.
PROMATRANJE PERZEIDA IZ BARBANA
Već četvrtu godinu zaredom Akademsko astronomsko društvo – Rijeka, u suradnji s Udrugom Barbačana, sudjelovalo je u manifestaciji „Zamisli svoju želju“, koja se ove godine održala 15. kolovoza na brdu Sv. Pavao kod Želiskog u Općini Barban. Posjetitelji su imali priliku uživati u druženju pod zvijezdama te promatrati meteorski roj Perzeida, poznat i kao Suze sv. Lovre, ali i brojne druge nebeske objekte. Promatranje je prijenosnim teleskopom, uz stručno vodstvo, vodio član AAD-a Fran Ivan Vrban, približivši posjetiteljima ljepote noćnog neba i astronomije.
PROMATRANJE PERZEIDA NA GROBNIKU
Iako je u sjeni ovogodišnje pomrčine Sunca, članovi Akademskog astronomskog društva – Rijeka ponovno su sudjelovali u nekoliko događaja i organizirali javna promatranja meteorskog roja Perzeida, poznatih i kao Suze svetog Lovre.
Jedno od takvih događanja održano je 12. kolovoza, u večeri maksimuma Perzeida, u Gradu Grobniku, gdje je vedro nebo, očišćeno laganom burom, pružilo izvrsne uvjete za promatranje ovog omiljenog meteorskog roja. Uz tradicionalni susret „Poezija i zvezde va Kaštelu“, pedesetak posjetitelja imalo je priliku uživati u spoju poezije, glazbe i pogleda prema noćnom nebu.
O samim Perzeidima okupljenima je govorio član našeg društva Ivo Polić, približivši publici kako nastaje jedan od najpoznatijih i najatraktivnijih meteorskih rojeva. Perzeidi su povezani s kometom 109P/Swift-Tuttle, koji obilazi Sunce otprilike svakih 133 godine. Za sobom ostavlja trag sitnih čestica koje Zemlja svake godine, prolazeći kroz taj oblak materijala, susreće u isto vrijeme. Ulaskom u Zemljinu atmosferu te čestice velikom brzinom zagrijavaju i isparavaju, a mi njihov kratkotrajni bljesak na noćnom nebu vidimo kao meteor.
Upravo je Ivo okupljenima približio i ono što Perzeide čini posebno zanimljivima. Iako se meteori mogu pojaviti gotovo bilo gdje na nebu, prividno se čini da njihovi tragovi dolaze iz područja zviježđa Perzeja. Zbog toga su dobili ime Perzeidi. Njihovi bljeskovi najčešće su žućkasto-zeleni, no mogu se pojaviti i u drugim bojama, ovisno o sastavu čestice i uvjetima njezina izgaranja.
Ovogodišnji uvjeti za promatranje bili su posebno povoljni jer Mjesec svojim sjajem nije nimalo ometao pogled prema nebu. Naime, Mjesec je tijekom pomrčine Sunca bio točno u fazi mlađaka, zbog čega je te večeri bio nevidljiv na noćnom nebu, pružajući idealne uvjete za promatranje Perzeida.
Najviše meteora obično se može uočiti u drugom dijelu noći i pred zoru, kada je područje iz kojeg Perzeidi prividno izviru dovoljno visoko iznad obzora, no značajan se broj meteora može vidjeti i tijekom ranijih noćnih sati.
Ivo Polić podsjetio je i na zanimljivu vezu Perzeida s tradicijom i poezijom. Narodni naziv „Suze svetog Lovre“ povezuje se s pjesmom „X agosto“ talijanskog pjesnika Giovannija Pascolija iz 1896. godine, u kojoj meteore opisuje kao nebeske suze. Ta je simbolika kroz vrijeme stvorila posebnu poveznicu između Perzeida, noćnog neba i poezije, što je posebno lijepo došlo do izražaja upravo na susretu „Poezija i zvezde va Kaštelu“.
Fotografije: Novi list
SAŽETAK EKSPEDICIJE POTPUNE POMRČINE SUNCA U ŠPANJOLSKOJ
Članovi Akademskog astronomskog društva – Rijeka nakon dvije su godine ponovno svjedočili veličanstvenoj prirodnoj pojavi – potpunoj pomrčini Sunca. Za razliku od prethodne ekspedicije, ovoga je puta zbog blizine Hrvatske broj članova bio još veći, pa je u ekspediciji sudjelovalo ukupno 13 članova.
Promatranja pomrčine naši su članovi organizirali na četiri različite lokacije u Španjolskoj: Valladolidu, Burgosu, Castrojerizu i Tarragoni. Prvi kontakt, odnosno početak djelomične faze pomrčine, nastupio je oko 19:30, uz nekoliko minuta razlike ovisno o lokaciji, dok je totalitet započinjao oko 20:30.
Trajanje totaliteta također je ovisilo o mjestu promatranja. Najdulje je trajao u Burgosu, oko 1 minute i 44 sekunde, dok je u Valladolidu trajao oko 1 minute i 27 sekundi. U Tarragoni je totalitet bio znatno kraći – oko 1 minute i 2 sekunde.
Ovu je pomrčinu karakterizirala i vrlo mala visina Sunca nad zapadnim obzorom. U Valladolidu i Burgosu Sunce je tijekom totaliteta bilo svega oko 8 do 9 stupnjeva iznad obzora, što je prije ekspedicije stvaralo određenu sumnju u to kakav će biti naš prvi doživljaj pomrčine u takvim uvjetima. Međutim, stvarnost je nadmašila očekivanja. Iako se totalitet odvijao u predvečerje, prizor je ponudio pravi spektakl – naglo zamračenje krajolika, nestanak izravne Sunčeve svjetlosti i pojava Sunčeve korone nisko nad zapadnim obzorom. U nekim je područjima pomrčina završila praktički u isto vrijeme kada je Sunce zalazilo, pa smo imali priliku doživjeti i iznimno rijedak prizor zalaska Sunca u vrijeme posljednjih faza pomrčine.
No doživljaj potpune pomrčine Sunca nije samo spektakl na nebu. To je i jedinstveno iskustvo promatranja onoga što se događa na Zemlji tijekom prolaska Mjesečeve sjene. Promatrajući okoliš, mogli smo uočiti promjene u ponašanju životinja – ptice su prestajale pjevati i vraćale se na počinak, neke su se spuštale na tlo, a pseće lajanje i druge reakcije životinja dodatno su naglašavale neobičnost trenutka. Upravo ti prizori, zajedno s promjenama svjetlosti, sjene i krajolika, čine totalnu pomrčinu iskustvom koje je mnogo više od samog promatranja Sunca.
Pomrčina 12. kolovoza 2026. bila je prva potpuna pomrčina Sunca vidljiva s europskog kopna nakon 1999. godine, a totalitet je ovog puta prošao kroz Island i Španjolsku. Za ljubitelje astronomije u Europi slijedi još jedna iznimna prilika već sljedeće godine – potpuna pomrčina Sunca 2. kolovoza 2027., čija će linija totaliteta prijeći južnu Španjolsku i velik dio sjeverne Afrike. Nakon toga na sljedeću potpunu pomrčinu čiji će totalitet zahvatiti šire područje srednje Europe čekat će se sve do 3. rujna 2081. godine, kada će put totaliteta prolaziti i kroz Hrvatsku.
Zato će 2. kolovoza 2027. biti posebna prilika za sve one koji žele još jednom doživjeti ovaj nevjerojatan fenomen relativno blizu Hrvatske. Totalitet će zahvatiti južnu Španjolsku, Gibraltar i potom sjevernu Afriku, a u Egiptu će trajati više od šest minuta. Upravo zbog iznimno dugog totaliteta ova je pomrčina već prozvana „pomrčinom stoljeća“.
Za članove Akademskog astronomskog društva – Rijeka ekspedicija u Španjolsku tako nije bila samo još jedno putovanje za promatranje astronomskog fenomena. Bila je to prilika da zajedno doživimo jedan od najimpresivnijih prizora koje nam priroda može ponuditi – trenutak kada se usred dana nebo zamrači, temperatura i svjetlost promijene, priroda na nekoliko minuta utihne, a na nebu se pojavi Sunčeva korona. Iskustvo koje će zasigurno još dugo ostati u sjećanju svih 13 članova ekspedicije.