AKADEMSKO ASTRONOMSKO DRUŠTVO – RIJEKA
1974-2024
Pedeset godina pod zvijezdama Rijeke
Novosti
IZLOŽBA HRVATSKIH ASTROFOTOGRAFA U KARLOVCU
U Karlovcu se od 6. do 31. srpnja u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić” održava izložba astrofotografije „Nebeska platna”, koja na jednom mjestu okuplja radove ponajboljih hrvatskih astrofotografa. Izložba predstavlja impresivne fotografije nebeskih objekata nastale višesatnim snimanjem i pažljivom obradom.
Među izlagačima nalazi se i naš član Tomislav Anić, čiji su radovi dio ove jedinstvene izložbe.
Ako vas put nanese u Karlovac, svakako iskoristite priliku i posjetite izložbu prije njezina zatvaranja te podržite rad hrvatskih astrofotografa.
Izložba je organizirana uz stručnu podršku Astronomskog društva Beskraj iz Zagreba.
Komet 10P/Tempel 2
Na fotografiji je zabilježen periodički komet 10P/Tempel 2, koji se ovih dana kreće zviježđem Jarca. Riječ je o kometu iz Jupiterove obitelji kojem je za jedan obilazak oko Sunca potrebno 5,36 godina. Otkrio ga je njemački astronom Wilhelm Tempel još 1873. godine. Tijekom ovog povratka prolazi perihelom 2. kolovoza 2026., a ni tada neće biti osobito sjajan – očekuje se između 8. i 10. magnitude, pa ostaje izazovan objekt za vizualna promatranja i astrofotografiju.
Na ovoj snimci komet ima približno 13. magnitudu, a iako nije spektakularan poput nekih poznatijih kometa, zanimljiv je dokumentarno jer se bilježi njegov prolazak kroz unutarnji Sunčev sustav tijekom ovog povratka.
Snimio: Tomislav Anić
Lokacija: Zapadni dio Rijeke
Instrumenti: Tecnosky 200 + Omegon 533
Integracija: 80 × 1 min
Vrijeme: 13. srpnja 2026., 23:30 – 01:30 UT
ODRŽAN PLATAK STAR PARTY
U subotu, 11. srpnja, održano je još jedno, a vrlo vjerojatno i posljednje izdanje Platak Star Partyja. Nažalost, i treću godinu zaredom, zajedničko astronomsko promatranje noćnog neba moralo je biti otkazano zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta koji su bili najavljivani tijekom cijelog prethodnog tjedna.
Unatoč tome, ovogodišnje okupljanje nije prošlo bez sadržaja. U Velom domu Platak, s početkom u 18:00 sati, održana je tribina posvećena problemu svjetlosnog onečišćenja na Platku, na kojoj se raspravljalo o utjecaju postojeće rasvjete na okoliš i noćni krajolik te na mogućnosti astronomskih promatranja.
Zaključak tribine bio je kako je rasvjeta na glavnom parkiralištu na Platku prekomjerna te da bi je, zbog ekoloških razloga i nepotrebno velike potrošnje električne energije, trebalo smanjiti i prilagoditi stvarnim potrebama. Postojeća rasvjeta ne osvjetljava samo veliko parkiralište, već i okolna područja koja graniče s Nacionalnim parkom Risnjak, čime se nepotrebno narušava prirodni noćni okoliš. Sudionici tribine složili su se kako bi rasvjetu trebalo reducirati na razinu koja zadovoljava zakonske sigurnosne zahtjeve, uz istodobno smanjenje njezina negativnog utjecaja na prirodu.
Zahvaljujemo gospodinu Ivanu Stojanoviću, direktoru Goranskog sportskog centra, koji je izašao ususret Akademskom astronomskom društvu – Rijeka i udruzi Ri Eko, koje su zajednički uputile prijedlog za razmatranje smanjenja intenziteta ili djelomičnog gašenja rasvjete na Platku. Tijekom tribine gospodin Stojanović izjavio je kako će Goranski sportski centar u narednom razdoblju poduzeti sve što je u njegovoj nadležnosti kako bi se prekomjerna rasvjeta na Platku smanjila.
Vjerujemo da je ovo važan korak prema odgovornijem upravljanju noćnom rasvjetom, očuvanju prirodnog okoliša te stvaranju boljih uvjeta za sve posjetitelje koji žele doživjeti istinski tamno noćno nebo.
POZDRAV S PLATKOM!
Hvala ti, Platak!
Zbog razvoja Sportsko-rekreativnog centra Platak, sve intenzivnijih društvenih aktivnosti, brojnih manifestacija koje se ondje održavaju, rastućeg utjecaja svjetlosnog onečišćenja iz Rijeke te niza logističkih izazova, ovogodišnje izdanje Platak Star Partyja vrlo je vjerojatno bilo i njegovo posljednje na ovoj lokaciji.
Akademsko astronomsko društvo – Rijeka svoja je terenska opažanja na Platku započelo još 2004. godine, kada je po prvi put organizirana ekspedicija promatranja meteorskog potoka Perzeida s vrha Radeševa. Od tada je Platak postao naša standardna lokacija za promatranje najpoznatijeg meteorskog roja, unatoč činjenici da je kasnije na glavnom parkiralištu postavljena javna rasvjeta. Ta se tradicija nastavila sve do 2020. godine, kada zbog pandemije okupljanje nije održano.
Prvo promatranje bilo je namijenjeno isključivo članovima Društva, no tijekom godina pridruživalo nam se sve više zaljubljenika u astronomiju, pa su okupljanja postala otvorena i za javnost. Tada je današnje veliko parkiralište još uvijek bilo livada – daleko pogodnija podloga za promatranje meteora iz vreća za spavanje, ali i za teleskopska opažanja, koja se zbog noćnog zagrijavanja i isparavanja u pravilu ne provode s asfaltiranih površina.
Prvi Platak Star Party održan je u ljeto 2010. godine, kada se okupilo više od pedeset astronoma iz Rijeke, ostatka Hrvatske i susjednih zemalja. Tijekom godina manifestacija je uspješno nastavila svoju tradiciju, unatoč postupnom pogoršavanju astronomskih uvjeta. Nažalost, posljednje tri godine vremenske prilike nisu dopustile održavanje glavnog dijela programa – zajedničkog promatranja noćnog neba.
Platak će nama astronomima zauvijek ostati u posebnom sjećanju. Pamtit ćemo Perzeide, Star Partyje, brojna spontana promatranja i prijateljstva koja su ondje nastala. Stariji članovi posebno će se sjećati prve nezaboravne noći na Radeševu davne 2004. godine te spektakularnog bolida kojem smo svjedočili oko 3:30 ujutro, upravo dok smo spremali opremu i pješice se vraćali prema Malom domu u kojem smo tih godina boravili.
S posebnom zahvalnošću prisjećamo se i pokojne gospođe Dolores Juretić, koja nam je u tim zlatnim godinama terenske astronomije uvijek pružala srdačno gostoprimstvo. Mali dom bio je tada mnogo više od smještaja – bio je mjesto okupljanja, razgovora, planiranja novih opažanja i sigurno mjesto za pohranu naše opreme, uključujući sustav za radio-promatranje meteora.
Zahvaljujemo i obitelji Brkić, koja je kasnije preuzela vođenje Malog doma, kao i djelatnicima Velog doma Platak, koji su nas posljednjih godina uvijek srdačno ugostili tijekom održavanja Platak Star Partyja.
Platak će nam zauvijek ostati mjesto naših susreta, ljubavi prema noćnom nebu, ali i mjesto na kojem su nastala mnoga prijateljstva, suradnje, pa čak i neke životne ljubavi.
No, naša priča na Platku ovime ne završava. Nadamo se da ćemo već od iduće godine, nakon planiranog smanjenja rasvjete na glavnom parkiralištu, ponovno sudjelovati u ljetnim kampovima i djeci, mladima te izviđačima omogućiti da kroz promatranje teleskopom dožive čari svemira, nauče osnove snalaženja na noćnom nebu i otkriju ljepotu tamnog neba.
A što je sa Star Partyjem?
Naravno, on se nastavlja! Već imamo novu lokaciju koja bi mogla postati njegov budući dom. Za sada ćemo je zadržati kao malo iznenađenje, a vjerujemo da ćemo je predstaviti već iduće godine.
Hvala ti, Platak, na svim uspomenama! Vidimo se pod nekim novim, još tamnijim zvjezdanim nebom.
EKSPEDICIJA ČLANOVA AKADEMSKOG ASTRONOMSKOG DRUŠTVA – RIJEKA NA ZVJEZDANOM SELU MOSOR
U zvjezdarnici udruge Zvjezdano selo Mosor (ZSM) u Gornjem Sitnom pokraj Splita od 6. do 10. srpnja održana je prva ovogodišnja Ljetna škola tehničkih aktivnosti za učenike osnovnih škola. U radu škole sudjelovalo je 16 učenika iz Splitsko-dalmatinske županije, za koje je tijekom pet dana organizirano šest raznovrsnih radionica.
Na Ljetnoj školi sudjelovali su i članovi Akademskog astronomskog društva – Rijeka: Tony Glavaz, Dino Gržinić i Lovro Pavletić. U sklopu programa Lovro Pavletić održao je radionicu o izradi sunčane ure te o promatranju i mjerenju Sunčeve aktivnosti, koja je završila promatranjem Sunca u poslijepodnevnim satima.
Osim sudjelovanja u Ljetnoj školi, članovi AAD-a tijekom ekspedicije ostvarili su i dva istraživačka cilja. Prvi je bio promatranje egzoplaneta metodom tranzita, a drugi popravak kamera Globalne meteorske mreže.
PROMATRANJE EGZOPLANETA METODOM TRANZITA
Mladi član AAD-a Tony Glavaz promatrao je zvijezde oko kojih se očekuju tranziti egzoplaneta koristeći teleskop Evostar 150/1200 i CCD kameru Atik 383L+. Primijenjena metoda, diferencijalna fotometrija, temelji se na snimanju vidnog polja u kojem se nalazi ciljna zvijezda, pri čemu se za usporedbu koriste i obližnje zvijezde stalnog sjaja. Na taj se način može vrlo precizno izmjeriti promjena sjaja ciljane zvijezde tijekom prolaska planeta ispred njezina diska.
Zvijezda se snima tijekom većeg dijela noći, a naknadnom fotometrijskom obradom dobiva se svjetlosna krivulja tranzita. Analizom te krivulje mogu se odrediti osnovna svojstva egzoplaneta, poput njegove veličine, orbitalnog perioda i udaljenosti od matične zvijezde, dok se u kombinaciji sa spektroskopskim mjerenjima radijalnih brzina mogu izračunati i njegova masa, gustoća te procijeniti temperatura.
Tijekom promatračke kampanje na Mosoru uspješno su zabilježene svjetlosne krivulje dvaju tranzita egzoplaneta: WASP-52 b, promatranog u noći sa 6. na 7. srpnja, i WASP-2 b, promatranog u noći sa 7. na 8. srpnja. Promatranje planirano u noći s 8. na 9. srpnja nije bilo moguće zbog naoblake, dok je ono u noći s 9. na 10. srpnja prekinuto zbog jake bure.
Kontinuirano praćenje tranzita egzoplaneta i prikupljanje kvalitetnih svjetlosnih krivulja iznimno su važni za bolje razumijevanje planetarnih sustava. Dugotrajna promatranja omogućuju otkrivanje promjena u vremenu nastupanja tranzita (Transit Timing Variations – TTV), koje mogu upućivati na postojanje dodatnih, do tada neotkrivenih planeta u sustavu. U rijetkim slučajevima moguće je čak naslutiti i postojanje egzomjeseca.
Jednako su važna i promatranja kandidata za egzoplanete. Sustavno prikupljanje preciznih podataka sa zemaljskih zvjezdarnica može potvrditi tranzite koje su prethodno zabilježile svemirske misije, čime se objekti iz kategorije "candidate" mogu nakon dodatnih analiza uvrstiti među potvrđene ("confirmed") egzoplanete.
Tony Glavaz povremeno već više od godinu dana provodi fotometrijska mjerenja tranzita egzoplaneta i na glavnom teleskopu Astronomskog centra Rijeka. Međutim, zbog zastarjele opreme, ograničenih mogućnosti sustava za automatsko praćenje (guidinga) te nedostatka vremena za kontinuirani istraživački rad, upravo su podaci prikupljeni na Mosoru omogućili objavu njegovih prvih rezultata u međunarodnoj Exoplanet Transit Database (ETD).
Rezultati promatranja dostupni su na poveznicama:
• var.astro.cz/en/Observations/130638?transId=23473
• var.astro.cz/en/Observations/130657?transId=23475
Ovim rezultatima članovi Akademskog astronomskog društva – Rijeka pokazali su da se i s amaterskom astronomskom opremom, unatoč ne uvijek idealnim uvjetima rada, može dati vrijedan doprinos suvremenim znanstvenim istraživanjima. Takav rad treba nastaviti njegovati, dodatno razvijati te popularizirati među mladim i budućim istraživačima kako bi se potaknulo njihovo aktivnije uključivanje u znanstvene projekte. To je posebno značajno u području istraživanja egzoplaneta, koje se ubrzano razvija posljednjih tridesetak godina, otkako su otkriveni prvi planeti izvan Sunčeva sustava.
POPRAVAK KAMERA GLOBALNE METEORSKE MREŽE NA MOSORU
Globalna meteorska mreža (Global Meteor Network – GMN) danas okuplja više od 1500 automatskih meteor¬skih stanica diljem svijeta te redovito objavljuje znanstvene radove u najuglednijim astronomskim časopisima. Nastala je na temeljima Hrvatske meteorske mreže, a njezinu razvoju i prerastanju u globalni projekt značajan je doprinos dao Dario Zubović, član Akademskog astronomskog društva – Rijeka. Njezin je glavni cilj neprekidno snimanje noćnog neba radi detekcije meteora i detaljnog proučavanja meteorskih potoka.
U Zvjezdanom selu Mosor oparativne su tri GMN stanice (HR000K, HR002L i HR002M). Budući da više od godinu dana nisu slale podatke, a kvar nije bilo moguće otkloniti daljinski, članovi AAD-a predvođeni Dinom Gržinićem otišli su na teren kako bi ponovno osposobili sustav.
Oporavak meteorskih stanica
Na lokaciji je utvrđeno da se dvije stanice ne mogu pokrenuti zbog neispravnih memorijskih kartica Raspberry Pi miniračunala, najvjerojatnije nakon prekida napajanja. Nakon zamjene kartica i ažuriranja GMN softvera obje su stanice ponovno uspješno uključene u mrežu.
Popravak treće stanice bio je zahtjevniji. Nakon ispitivanja računala, memorijskih kartica i elektroničkih sklopova utvrđeno je da je uzrok kvara loš kontakt na spojnom kabelu između kamere i miniračunala. Ponovnim spajanjem kabela kamera je ponovno proradila.
Tijekom servisa dodatno je učvršćeno zaštitno staklo ispred leće, koje se s vremenom odvojilo od kućišta, a cijelo kućište kamere dodatno je osigurano kako bi bolje podnijelo snažne udare bure karakteristične za područje Mosora.
Status, rad i najnovije snimke s ovih, kao i sa svih ostalih aktivnih meteorskih stanica u Hrvatskoj, možete pratiti putem službene poveznice:
globalmeteornetwork.org/weblog/HR/index.html
mojadalmacija.com/klikom-do-nocnog-neba-s-mosora/?fbclid=IwY2xjawS_JAFleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF...
SVJETLOSNO ONEČIŠĆENJE NA MOSORU
Članovi AAD-a tijekom boravka na Mosoru proveli su i mjerenja svjetlosnog onečišćenja na zvjezdarnici Zvjezdanog sela Mosor, smještenoj oko 10 kilometara zračne linije od Splita. Mjerenjem uređajem SQM u zenitu izmjerena je vrijednost od približno 20,5 mag/arcsec², što je gotovo jednako rezultatu dobivenom na istoj lokaciji prije pet godina. Takvi rezultati potvrđuju da, unatoč blizini velikog urbanog središta, Zvjezdano selo Mosor i dalje ima iznimno kvalitetno noćno nebo te s pravom može nositi status najtamnije gradske zvjezdarnice u Hrvatskoj.
Podaci mjerenja uneseni su i na svjetsku kartu svjetlosnog onečišćenja Light Pollution Map:
www.lightpollutionmap.info/#zoom=13.21&lat=43.5037&lon=16.6144&state=eyJiYXNlbWFwIjoiTGF5ZXJCaW5n...
Na kraju posjeta članovi ekspedicije Akademskog astronomskog društva – Rijeka zahvaljuju djelatnicima i volonterima Zvjezdanog sela Mosor na srdačnom gostoprimstvu i pruženoj pomoći tijekom boravka, a posebnu zahvalu upućuju astronomu-animatoru Zoranu Knezu i tajniku Zvjezdanog sela Mosor Tomislavu Nikoliću. Ujedno zahvaljuju i na dodjeli povelje predsjedniku AAD-a Lovri Pavletiću za njegov izniman dugogodišnji doprinos razvoju i promicanju tehničke kulture na području Grada Splita. Povelja je dodijeljena povodom obilježavanja 80. obljetnice Zajednice tehničke kulture Split.
PREDSTAVLJANJE SPOMENARA AKADEMSKOG ASTRONOMSKOG DRUŠTVA - RIJEKA
U srijedu, 15. srpnja u 18 sati u Gradskoj knjižnici Rijeka održat će se predstavljanje Spomenara Akademskog astronomskog društva – Rijeka.
Spomenar predstavlja dostojanstveno putovanje kroz pola stoljeća povijesti Akademskog astronomskog društva – Rijeka, obuhvaćajući razdoblje od njegova osnutka 1974. godine pa sve do svečane jubilarne skupštine održane u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke na sam 50. rođendan, 27. studenog 2024. godine. Na njegovim su stranicama oživljene uspomene na generacije koje su gradile Društvo, povezujući vizionarske početke sa suvremenim uspjesima.
Kroz bogat narativ i arhivske zapise, spomenar prati put od prvih predavanja i vođenih promatranja neba do ključnih trenutaka izgradnje zvjezdarnice i utemeljenja Astronomskog centra Rijeka. Predstavljen je širok spektar djelovanja – od organizacije brojnih izložbi i manifestacija do ozbiljnih istraživačkih pothvata i vrhunske astrofotografije, čime se slavi doprinos Društva znanosti i popularizaciji tehničke kulture.
Posebno mjesto u spomenaru zauzimaju ljudi. On je svjedočanstvo o entuzijazmu bivših i sadašnjih aktivnih članova, ali i sjećanje na drage kolege i prijatelje kojih više nema, a koji su u temelje Društva utkali svoj rad i svoju strast. Kao trajni dokument i zahvala svima koji su sudjelovali u ovoj zvjezdanoj priči, spomenar završava potpunim popisom članstva, od rednog broja jedan pa sve do posljednjeg upisanog člana u jubilarnoj 2024. godini.
Akademsko astronomsko društvo – Rijeka, osnovano 1974. godine, već desetljećima spaja ljubitelje svemira svih dobi. Od skromnih početaka, društvo je izraslo u važnu organizaciju koja je obilježila astronomsku scenu u Hrvatskoj.
Nakon dugogodišnjih priprema, 2001. godine otvorena je prva riječka zvjezdarnica, a 2009. godine proširena je u suvremeni Astronomski centar Rijeka. Ovaj centar postao je središte astronomskih aktivnosti u regiji, nudeći brojne programe za građane, od predavanja i radionica do promatranja noćnog neba.
Društvo se aktivno uključuje u međunarodnu astronomsku zajednicu, sudjelujući u projektima poput Globalne meteorske mreže i potrage za asteroidima. Članovi društva su ostvarili zapažene rezultate na brojnim natjecanjima, a njihova istraživanja objavljivana su u znanstvenim časopisima.
Osim znanstvenog rada, društvo posvećuje veliku pažnju popularizaciji astronomije. Organizirale su se brojne manifestacije, poput Noći muzeja, Festivala znanosti i Međunarodnih susreta astronoma regije Alpe-Adria. Također, društvo je pokrenulo radio emisiju “Crna rupa” koja se redovito nakon 15 godina emitira na Radio Rijeci.
Kroz bogatu povijest Akademskog astronomskog društva - Rijeka, posebno se ističu brojna priznanja koja svjedoče o njegovoj izvrsnosti. Među njima se ističe prestižna Državna nagrada tehničke kulture „Faust Vrančić”, dodijeljena u dva navrata: 1994. godine za dugogodišnju popularizaciju astronomije te 2025. godine za izniman doprinos međunarodnoj promidžbi i vrhunska postignuća u Hrvatskoj. Uz državna priznanja, Društvo je ponosni nositelj Povelje Zajednice tehničke kulture Rijeka (1997.) te Zlatne plakete „Grb Grada Rijeke“ (2024.), kojom je odano priznanje za ključni doprinos razvoju astronomije u našem gradu i županiji.
Akademsko astronomsko društvo – Rijeka je više od astronomskog kluba. To je zajednica entuzijasta koji svojim radom doprinose popularizaciji znanosti i čine astronomiju dostupnom svima.
gkr.hr/magazin/najave-dogadjanja/predstavljanje-spomenara-akademskog-astronomskog-drustva-rijeka-...